Početak suđenja klanu Veljka Belivuka za sedam ubistava, hapšenje optuženog narko-bosa Darka Šarića i nove optužbe za planiranje ubistva svedoka saradnika, istraga protiv bivšeg sekretara Grada Beograda Nemanje Stajića zbog nezakonite legalizacije, oslobađajuća presuda Miroslavu Miškoviću za utaju poreza, preokret u slučaju bivše sekretarke MUP-a Dijane Hrkalović za trgovinu uticajem nakon angažovanja člana SNS-a za advokata, državna odbrana slučaja „Jovanjica” i Predraga Koluvije, optuženog za uzgajanje više od tone merihuane, ali i napadi na policijskog inspektora Slobodana Milenkovića koji je otkrio ovaj slučaj, neki su od događaja koji su obeležili 2022. godinu.
U protekloj godini novinari su objavili važna otkrića o tajnim računima u švajcarskim bankama, a koja su proizašla iz međunarodnog projekta „Švajcarske tajne”, nove detalje povezanosti bivšeg generalnog sekretara Vlade Novaka Nedića sa Belivukovom grupom, otkrili da državni funkcioneri skrivaju imovinu, kao i da novac iz državnog budžeta završava na računima kompanija povezanih sa predstavnicima vlasti. Objavljeni su i bitni intervjui koji su otkrili nove detalje o pozadini dva velika slučaja – bespravnog rušenja u Savamali i ubistva političara Olivera Ivanovića.
Ni prethodne godine tužilaštvo nije pokretalo istrage o vezama predstavnika vlasti i kriminalnih grupa niti otvorilo velike istrage o visokoj korupciji. Ni sudovi ne mogu da se pohvale učinkom – u njima su i dalje zaglavljeni veliki slučajevi, poput suđenja Šariću za pranje novca ili suđenja za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, ali i manji poput postupka protiv direktora fudbalskog kluba „Crvena zvezda“ Zvezdana Terzića, suđenja Belivukovim saradnicima za demoliranje „Komiteta“ ili postupka za ubistvo huligana Velibora Dunjića. Najistaknutiji slučaj jeste suđenje „Jovanjica 2″ koje prošle godine čak nijednom nije održano i nije ni počelo iako je optužnica podignuta 2021. godine.
I u 2022. novinari su bili pod napadima predstavnika vlasti i našli se na udaru medijskih kampanja prorežimskih tabloida, ali i drugačijih pritisaka – učestalih SLAPP tužbi koje su podnošene kako bi se oni zastrašili i ućutkali.
Pišu: Sara Smolović, Jelena Radivojević
Suđenje u slučaju „Jovanjica 2“ nijednom nije održano
Za razliku od slučaja „Jovanjica“ u kome se Predragu Koluviji uveliko sudi za organizovanje proizvodnje marihuane, u postupku u kome je optužen zajedno sa pripadnicima bezbednosnih službi i policije, kolokvijalno nazvanim „Jovanjica 2“, ono nije ni počelo.
Pripadnici Bezbednosno-informativne i Vojnoobaveštajne agencije i policije optuženi su još 2021. da su napravili bezbednosni prsten oko Koluvijinog posla sa marihuanom i pružali mu logističku podršku – dostavljali poverljive policijske informacije, obezbedili falsifikovana dokumenta i specijalne policijske tablice.
Ipak, početak suđenja u ovom slučaju odlaže se godinu i po dana i još nije završena njegova početna faza, pripremno ročište koje je po zakonu zatvoreno za javnost. Ono je počelo sa održavanjem u junu 2021, i od tada, uključujući i celu prethodnu godinu, više nijednom nije održano. Iako ga predsednik sudskog veća Zoran Ganić, koji sudi u oba postupka, redovno zakazuje, optuženi i njihovi advokati ga konstantno odlažu. Razlozi odlaganja su različiti – uglavnom je to nedolazak optuženih ili advokata, otkazivanje punomoćja braniocima pred samo ročište, te zahtevi za izuzeće sudija.
Istraživački mediji u Srbiji nastavili su da otkrivaju detalje ovog slučaja, poput Koluvijinih političkih veza u okolnim zemljama – BIRN je sredinom godine objavio tekst o tajnom susretu Koluvije, šefa VOA-e i sekretara makedonske vlade. Više o tome pročitajte ovde.
Optužen bivši predsednik opštine Palilula
Aleksandar Jovičić, bivši predsednik beogradske opštine Paliula i član predsedništva SNS-a, optužen je početkom januara zbog nelegalne gradnje. Tužilaštvo tvrdi da je Jovičić između 2016. i 2018. godine uticao na zaposlenog u opštini na čijem je čelu, a on dalje na građevinske inspektore, da omoguće legalizaciju objekata sazidanih bez građevinske dozvole. Inspektori su potom, tvrdi tužilaštvo, falsifikovali dokumentaciju i onemogućavali rušenje nelegalnih objekata, a Jovičić je zauzvrat od investitora uzeo mito od oko 30 miliona dinara, odnosno više od 245 hiljada evra.
Bivši predsednik Palilule u tužilaštvu je negirao optužbe, dok je osmoro optuženih priznalo krivicu. Suđenje još nije počelo.
Obustavljen postupak protiv Vazure
Više tužilaštvo u Beogradu krajem januara prošle godine obustavilo je postupak protiv direktora fudbalskog kluba Partizan Miloša Vazure pošto je uplatio novac u humanitarne svrhe. On je bio osumnjičen za malverzacije prilikom sklapanja ugovora između fudbalskog i biciklističkog kluba Partizan, a tužilaštvo je tvrdilo da su ovi ugovori bili fiktivni. Ipak, tužilac mu je ponudio oportunitet i obustavio postupak.
Vazura je bio blizak navijačkoj grupi „Janjičari“ koju je kasnije preuzeo Veljko Belivuk – široj javnosti je postao poznat po događaju iz aprila 2016. kada su ga na parkingu stadiona Partizan sačekali Belivuk, njegov tadašnji šef kriminalac Aleksandar Stanković zvani Sale Mutavi i još jedan saradnik i pretukli njegovog telohranitelja.
Milorad Grčić – od optužbi za uništenje EPS-a do nove javne funkcije
Bivši direktor “Elektroprivrede Srbije” (EPS) Milorad Grčić tokom prethodne godine prešao je trnovit put – od javne kritike predsednika države Aleksandra Vučića da je odgovoran za havarije u EPS-u koje su se desile prethodne zime, preko krivične prijave i ostavke koju je pod pritiskom javnosti i predsednika Vučića podneo, do ponovne pozicije moći – nove javne funkcije i mesta pomoćnika predsednika opštine Obrenovac.
Grčić je početkom godine dospeo u žižu javnosti kao osoba koja bi trebalo da odgovara zbog havarija koje su se desile u TENT-u i Kolubari i koje su izazvale nestanke struje i krizu u energetskom sistemu. Ministarstvo rudarstva i energetike podnelo je protiv njega krivičnu prijavu tužilaštvu u kojoj tvrdi da je Grčić EPS-u naneo štetu od preko 500 milona evra i ugrozio energetsku bezbednost. Ministarstvo je tvrdilo i da je Grčić obmanuo javnost govoreći da je sve spremno za zimsku sezonu i da su obezbeđene dovoljne količine uglja što se pokazalo kao netačno jer je nekvalitetan ugalj bio mešan sa blatom što je potom izazvalo niz havarija.
Ovo je produbilo i sukob između tadašnje ministarke energetike Zorane Mihajlović i Grčića, i delovalo je kao da će Mihajlović izaći kao pobednik: Grčić je mesec dana nakon niza havarija podneo ostavku na mesto v.d. direktora u EPS-u posle sedam godina vršenja te funkcije. Ipak, on je već u maju postavljen na novu javnu funkciju, a Tužilaštvo za organizovani kriminal je nekoliko meseci kasnije odbacilo krivičnu prijavu protiv njega tvrdeći da nema dokaza. Sa druge strane, Mihajlović u međuvremenu nije ušla u sastav nove vlade.
Referendum za promenu Ustava u oblasti pravosuđa
U godini izbora za predsednika države i parlament, održan je i referendum na kome se odlučivalo o tome da li promeniti Ustav u oblasti pravosuđa. Građani su se, tako, u januaru izjašnjavali da li su saglasni da se promeni dosadašnji način izbora sudija i tužilaca u zemlji.
Na referendumskom pitanju „Da li ste za potvrđivanje Akta o promeni Ustava Republike Srbije” pobedio je potvrdan odgovor sa samo 30 posto izlaznosti.
Izglasane izmene trebalo bi da premeste izbor sudija i tužilaca iz Narodne skupštine u nezavisna tela – Visoki savet sudstva i Visoki savet tužilaca i tako doprinesu nezavisnosti pravosuđa. Stručna javnost je, međutim, ukazala na različite probleme koji se mogu javiti: u nezavisnim telima se smanjuje broj članova koji nisu sudije, odnosno tužioci, a povećava se broj pravnika koje biraju poslanici po nejasnim kriterijumima; problem predstavlja i nejasno definisana većina potreba za glasanje u ovim telima, kao i da li će pravnici imati pravo veta. Kao potencijalni problem istaknuto je i da se izmeštanjem izbora iz skupštine gubi transparentnost pri odlučivanju.
Set zakona kojima se sprovode izglasane promene još nije usvojen, a za nekoliko njih je u toku javna rasprava.
Privatizovan Institut vodoprivrede „Jaroslav Černi“, kupac „Milenijum tim“
Vodoprivredni institut „Jarsolav Černi“ prodat je za 2,6 miliona evra konzorcijumu predvođenom kompanijom „Milenijum tim“. Privatizacija je započeta u decembru 2021, ali je početkom januara 2022. Ministarstvo privrede objavilo potpisan ugovor.
Stručnjaci, političke partije i nevladine organizacije dovele su privatizaciju u pitanje jer bi potencijalno mogla da ugrozi prirodu i vodu, te da država ne bi smela da se odriče većinskog vlasništva jer mu nacionalna vrednost nadilazi finansijsku. Institut, između ostalog, upravlja vodnim resursima, istražuje i analizira zemljište i vodotokove i planira obrane od poplava.
Firma „Milenijum tim“ odranije je poznata javnosti po svojoj povezanosti sa ministrom finansija Sinišom Malim. KRIK je ranije otkrio da su vlasnici firme ministrovom bratu ustupili stan na korišćenje, kao i automobil „audi“ koji je godinama vozio, a što su stručnjaci ocenili kao klasičan primer korupcije. Ova kompanija godinama unazad dobija vredne poslove od države, ali i bespovratnu državnu pomoć.
Radoičić pobegao policiji, raspisana poternica zbog slučaja „Brezovica“
Potpredsednik Srpske liste Milan Radoičić pokušao je u februaru prošle godine da uđe na teritoriju Kosova, a kada je policija na administrativnom prelazu Brnjak zaustavila automobil kako bi proverila dokumenta, on je pobegao. Za njim je kosovska policija raspisala poternicu zbog zastrašivanja svedoka u postupku protiv bivšeg gradonačelnika opštine Štrpce Bratislava Nikolića za zloupotrebu položaja, primanje i davanje mita za izdavanje građevinskih dozvola na Brezovici u opštini Štrpce.
Radoičića je, zajedno sa njegovim kumom Zvonkom Veselinovićem, kosovsko tužilaštvo označilo i kao vođu grupe koja je ubila političara Olivera Ivanovića. Krajem 2021. zbog sumnje da su podmićivali političare, oni, članovi njihovih porodica i firme stavljeni su pod američke sankcije, a prošle godine sankcije im je uvela i Velika Britanija.
Povećana kazna Miljanoviću koji je naoružan upao u kafić na Vračaru
Apelacioni sud u Beogradu povećao je za osam meseci zatvorsku kaznu Milošu Miljanoviću koji je 2020. naoružan upao u kafić na Vračaru. Miljanović je bio optužen da je pokušao da ubije Miloša Nilovića kojeg je policija označila kao člana škaljarskog klana, i još dve osobe, ali su te optužbe pale, pa mu se sudilo za nedozvoljeno nošenje oružja.
Sudije apelacije kaznu su povećale uzimajući u obzir da se to desilo u sred dana i u strogom centru grada gde je bio okupljen veći broj ljudi. Tako mu je kazna povećana sa četiri godine na četiri godine i osam meseci zatvora. Miljanovića je policija označila kao člana vračarske kriminalne grupe, bliske kavačkom klanu.
Ministar policije Vulin pod optužbama da je prisluškivao rusku opoziciju; sada vodi BIA-u
Ruski opozicionar Vladimir Kara-Murza je u intervju za list Nova optužio je tadašnjeg ministra policije Aleksandra Vulina da je, dok je sa kolegama boravio u Beogradu, stavio pod pratnju i prisluškivanje, kao i da je transkripte tih razgovora Vulin lično predao zvaničnicima u Moskvi.
Vulin, inače blizak Rusiji i aktuelnom režimu, reagovao je na ove navode i rekao da je Kara-Murza lažov koji će svoje laži morati da pravda pred srpskim i ruskim sudovima, te da će ga „gde god bude mogao tužbom izvesti pred lice pravde“.
U novoj vladi Vulin nije dobio ministarsku poziciju, ali je u decembru imenovan za direktora Bezbednosno-informativne agencije (BIA).
Uhapšen direktor firme „Elita gradnja“
Vojkan Krstić, direktor firme „Elita gradnja“ uhapšen je u februaru, a nekoliko meseci kasnije i optužen da je izdavao lažne račune i fakture beogradskim opštinama opština Zvezdara, Vračar i Čukarica. Tužilaštvo tvrdi da je naneta šteta od 85 hiljada evra.
Firmi bliskoj bratu ministarke Kisić posao od 1,5 miliona evra
Bojan Kisić, brat tadašnje ministarke za rad Darije Kisić i muž bivše ministarke pravde Nele Kuburović, nalazi se na jednoj od rukovodećih pozicija u kompaniji Nites koja je u februaru prošle godine od Pošte Srbije dobila posao vredan 1,5 milona evra, preneo je portal Nova ekonomija.
BIRN je 2020. otkrio da su firme bliske Bojanu i Dariji Kisić dobile 27 ugovora sa javnim preduzećima i ministarstvima u vrednosti od oko 26,8 milona evra.
„Švajcarske tajne“ u Srbiji: mračna strana švajcarskog bankarstva
KRIK je u februaru prošle godine objavio niz otkrića iz međunarodnog novinarskog projekta „Švajcarske tajne“ – zasovanog na procurelim podacima iz banke „Credit Suisse“ koji su otkrili da je među njenim klijentima bilo kriminalaca, ljudi pod sankcijama, obavešajaca i bogatih javnih funkcionera i političara.
Među klijentima ove banke koji su imali tajne račune sa velikim svotama novca našli su se i ljudi iz Srbije: Rodoljub Radulović kome se zbog šverca droge sudi zajedno sa Darkom Šarićem, direktor puteva Srbije Zoran Drobnjak, bivši potpredsednik Vlade Vojvodine Dragoslav Petrović, bivša sudija Milena Trgovčević-Prokić, bivši direktor državnog preduzeća „Trajal“ i član SPS Milutin Lević, bivši direktor Državne lutrije Srbije i beogradskog aerodroma Bojan Krišto, direktor Instituta za kardiovaskularne bolesti „Dedinje“ Milovan Bojić, proizvođač vojne opreme Mile Dragić, optuženi direktor „Centroprojekta“ Dragutin Pihler i trgovac električnom energijom Vuk Hamović.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu jedina je institucija koja je pokrenula istragu i postupak protiv Dragoslava Petrovića, bivšeg potpredsednika vlade Vojvodine koji je na švajcarskom računu imao više od dva miliona franaka.
Miroslav Mišković oslobođen za utaju poreza
Apelacioni sud u Beogradu u februaru je pravosnažno oslobodio Miroslava Miškovića i njegovog sina Marka optužbi da su utajili 320 miliona dinara poreza. Mišković je prvobitno bio osuđen na dve i po godine zatvora, ali je apelacija preinačila presudu i oslobodila ga optužbi. Sudije su ovakvu odluku donele, kako su navele u saopštenju, jer tužilaštvo nije ponudilo dokaze.
Miškovićima se za utaju poreza sudilo više od osam godina, a tužilaštvo je tvrdilo da je Miroslav svesno pomogao Marku Miškoviću da utaji porez. To su, prema tužilaštvu, uradili tako što su uneli akcije iz strane u domaću firmu i kasnije ih prodali i time izbegli plaćanje poreza. Odbrana je tvrdila da prema tadašnjim zakonima nije ni trebalo da se plati porez. Postupak je obeležilo i to što je sudija Maja Ilić zatražila mišljenje Narodne skupštine o tome da li je Mišković trebalo da plati porez ili ne i na njemu bazirala presudu. Ovim potezom sudija je ugrozila nezavisnost sudske vlasti, kako je kasnije utvrdio Apelacioni sud.
Vujačić ponovo osuđen za ubistvo Cvetanovića
Marjan Vujačić iz Podgorice osuđen je početkom marta prošle godine u ponovljenom postupku u Višem sudu u Vranju na 30 godina zatvora zbog ubistva Jugoslava Cvetanovića – brata Saše Cvetanovića Pitbula koji je u zatvoru zbog ubistva Nikole Bojovića, brata kriminalca Luke Bojovića.
Saša Cvetanović je za bratovljevo ubistvo optužio Luku Bojovića rekavši na sudu: „čestitam Luki Bojoviću što mi je ubio brata“. On je osuđen da je Bojovićevog brata likvidirao po nalogu ubijenog crnogorskog kriminalca Slobodana Šaranovića. Šaranović i Bojović bili su u ratu jer je Šaranović smatrao da Luka stoji iza ubistva njegovog brata Branislava.
U novembru 2022. Vujačiću je kazna prepolovljena i smanjena na 14 godina zatvora, po odluci Apelacionog suda u Nišu. Protiv Vujačića su u toku postupci u Crnoj Gori, gde se tereti za dva ubistva.
Firme Vučićevog kuma dobile 3 miliona za struju iz malih hidroelektrana
Elektroprivreda Srbije (EPS) isplatila je 3,1 milion evra firmama Nikole Petrovića, kuma predsednika Aleksandra Vučića, pošto su tokom 2021. bile među najvećim proizvođačima struje iz malih hidroelektrana, otrkio je CINS u martu prošle godine.
Petrović je po dolasku Vučića na vlast postao direktor državne firme „Elektromreža Srbije“, a nakon silaska sa državne funkcije 2016. uvećao je svoju imovinu, vratio se poslu sa „čistom energijom“ i ušao u posao sa kontroverznim ličnostima poput Stanka Subotića i Zvonka Veselinovića, kako je ranije otkrio KRIK.
Vlasnik auto-perionice tvrdi da ga reketira kriminalac Petar Panić Pana, blizak ljudima iz vlasti
Vlasnik auto-perionice u Zemunu Dejan Videnović optužio je kriminalca Petra Panića Panu da ga reketira i blokira posao jer nije pristao na njegove ucene – da mu kola pere besplatno ili ispod cene – te mu je Panić zagradio ulaz u auto-perionicu. Videnović je, kako je ispričao u intervjuu za KRIK, pokušao da se obrati policiji, ali mu je iz policije rečeno da ne mogu ništa da urade te da Panu mora sam da tuži.
Panić je bio blizak zemunskom klanu i protiv njega su godinama podnošene prijave za brojna krivična dela, iz kojih se on prilično uspešno izvlačio. KRIK je ranije otkrio i da je uspevao da izbegava suđenja zahvaljujući medicinskim izveštajima koje mu je davao Zlatibor Lončar, u to vreme lekar u Urgentnom centru, a kasnije ministar zdravlja.
Panić je gajio veze i sa političkim moćnicima – bio je telohranitelj Vojislava Šešelja, predsednika Srpske radikalne stranke, preko kojeg je izgradio prijateljstvo sa aktuelnim predsednikom Srbije, a nalazio se i u društvima bivšeg i aktuelnog ministra – Nebojše Stefanovića i Gorana Vesića.
Policajac koji je osuđen za Savamalu za KRIK govorio o pozadini slučaja
Policajac Goran Stamenković, jedini osuđeni u slučaju nelegalnog rušenja u Savamali, ispričao je u intervjuu za KRIK u martu prošle godine da su ga ljudi iz vrha vlasti naterali da prizna krivicu u ovom slučaju u zamenu za usluge koje naposletku nisu ispunili – unapređenje u policiji i legalizaciju zgrade koju je nezakonito izgradio u beogradskom naselju Mirijevo.
Tokom rušenja privatnih objekata u aprilu 2016. godine u Hercegovačkoj ulici, kada policija nije izašla na teren po pozivima građana, Stamenković je bio šef smene komandno-operativnog centra u policiji, a naređenje da se te večeri ne odazove na pozive građana dobio je, kako je ispričao, od vrha i tadašnjeg načelnika beogradske policije Veselina Milića. Ubrzo posle rušenja, kako je ispričao, na njega su krenuli pritisci da preuzme krivicu – Milić i bivša sekretarka MUP-a Dijana Hrkalović pozvali su ga na sastanak i u zamenu za priznanje ponudili mu unapređenje u policiji i legalizaciju njegove zgrade. Stamenković je pristao i preuzeo krivicu na sebe – osuđen je na pet meseci uslovne kazne, što je kazna ispod zakonskog minimuma. Ipak, usluge koje su mu obećane nije dobio, iako ga je, kako je ispričao, i Aleksandar Vučić lično uveravao da će problem biti rešen.
Oko mesec dana nakon što je dao intervju za KRIK, Stamenković je optužen zbog gradnje bez građevinske dozvole u Prvom osnovnom javnom tužilaštvu i preti mu zatvorska kazna od šest meseci do pet godina zatvora. Suđenje je počelo već u junu.
Sa druge strane, njegovi navodi o iznuđenom priznanju krivice i informacije o tome od koga je dobio naređenje da ne šalje patrolu u Hercegovačku, tužilaštva uopšte nisu proveravala.
Svedoku saradniku protiv Šarića počelo suđenje za izvlačenje imovine
Glavni svedok saradnik u postupku protiv Darka Šarića i njegove grupe za šverc droge Nebojša Joksović optužen je da je imovinu iz štamparije „BNG-NM“ protivzakonito prebacio na sebe kako bi izbegao gubitak u stečajnom postupku. Nemu je u martu 2022. zbog ovoga krenulo suđenje u Višem sudu u Beogradu.
Šarić je u postupku za šverc droge ispričao da je Joksović uzimao novac od njega, a da je zadržao imovinu koju je kupio tim novcem – između ostalog i imovinu firme „BMG-NM“. Zbog toga je Šarić 2016. podneo privatnu tužbu protiv Joksovića.
Joksovića kao svedoka saradnika štiti policijska Jedinica za zaštitu svedoka – ali uprkos tome, bio je žrtva različitih napada – pucano je na njegov lokal, zoljom mu je gađana štamparija, bačena mu je bomba na kafić, kuća zapaljena, ubijen mu je brat, a policija nije rešila ni jedan od pomenutih slučajeva. Prošle godine tužilaštvo je utvrdilo i da je planirano njegovo ubistvo, za šta je optužilo Šarića i nekoliko njegovih saradnika, među kojima i advokata Dejana Lazarevića.
Čaba Der pravosnažno osuđen za ubistvo na Banovom brdu
Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je kaznu od 40 godina zatvora kriminalcu Čabi Deru za ubistvo Nebojše Markovića koje se dogodilo na Banovom brdu 2019, dok se njegovom prijatelju Alenu Cigleru koji je osuđen da mu je pomogao prilikom bekstva, sudi ispočetka.
Der je uhapšen u Pragu 2019. i izručen je Mađarskoj koja ga je tražila zbog dva druga ubistva, gde je u međuvremenu osuđen na doživotnu kaznu zatvora.
Ubijen bivši vođa navijača „Head hunters“
Branislav Penčić Bane, bivši vođa ekstremne navijačke grupe Partizana „Head hunters“, ubijen je u martu prošle godine u Obrenovcu.
Policija je ubrzo uhapsila dvojicu muškaraca koje sumnjiči da su učestvovali u likvidaciji, ali je muškarac za koga sumnjaju da je pucao u Penčića u bekstvu i za njim je raspisana poternica.
Prepolovljena kazna policajki bliskoj kavačkom klanu
Apelacioni sud u Beogradu je u martu prošle godine smanjio je kaznu policajki Mariji Nikolić sa godinu dana na šest meseci kućnog zatvora jer je u januaru 2018, posle pucnjave u kojoj je ubijen njen kum Davorin Baltić, član kavačkog klana, njegov pišolj bacila u obližnji kontejner. Sud je u saopštenju naveo da u prvostepenoj presudi nije dat dovoljan značaj olakšavajućim okolnostima, pa joj je prepolovio kaznu koja je već bila ispod zakonskog minimuma.
Veza policajke sa kavačkim klanom nije bila predmet ovog, ni bilo kog drugog suđenja.
Boban Bogdanović izneo navode o ubistvu Olivera Ivanovića
Prijatelj ubijenog kriminalca Aleksandra Gligorijevića Pukea i Boban Bogdanović, bivši član opozicionog Pokreta slobodnih građana, u intervjuu za KRIK izneo je nove navode o nalogodavcima i izvršiocima ubistva političara Olivera Ivanovića. Ova saznanja, kako je ispričao, poverio mu je njegov prijatelj, ubijeni kriminalac Aleksandar Gligorijević zvani Puke koji je kao član grupe Veljka Belivuka navodno isplatio Ivanovićevog likvidatora. Prema njegovim rečima, Ivanovićevo ubistvo navodno je naručio kontroverzni biznismen sa severa Kosova Zvonko Veselinović, njegov kum i saradnik Milan Radoičić je napravio logistiku, a ubicu Ljubomira Lainovića je obezbedio Veljko Belivuk. Motiv ubistva, kako je rekao, bio je sukob zbog poslova na relaciji Veselinović-Ivanović. Gligorijević je, ispričao je Bogdanović, bio posrednik u ovom slučaju – od Belivuka je dobio 50 hiljada evra za isplatu Lainovića.
Bogdanović je za KRIK rekao da mu je sve ovo Gligorijević poverio neposredno pre nego što je ubijen sredinom 2020. Tužilaštvo za organizovani kriminal tvrdi da je Gligorijevića ubio upravo Belivukov klan čiji je bio član.
Bogdanović je posle intervjua saslušan u policiji koja je odbacila njegove tvrdnje rekavši da nije izneo nove informacije o Ivanovićevom ubistvu. Predstavnici vlasti i tabloidi su potom danima pokušavali da diskredituju KRIK i Bogdanovića tvrdeći da KRIK pokušava da okrivi predsednika države za ubistvo.
Bogdanović je tražio i policijsku zaštitu smatrajući da mu je ugrožena bezbednost zbog navoda koje je izneo, ali zaštitu nije dobio. Krajem godine izjavio je da u Ivanovića nije pucao Lainović, već čovek sa nadimkom „Crnogorac“ koji je pripadnik kavačkog klana, tvrdeći da iskaz nije izmenio već ga samo dopunio.
Zaokret u slučaju Dijane Hrkalović
Bivša državna sekretarka Ministarstva unutrašnjih poslova Dijana Hrkalović prethodne godine prošla je kroz rolerkoster događaja. U aprilu joj je počelo suđenje pred Višim sudom u Beogradu zbog optužbi da je uticala na dvojicu policijskih načelnika da ometaju istrage. U optužnici se samo površno opisuju veze Hrkalović sa kriminalcima kroz trgovinu uticajem i među njima nema onih koje su novinari otkrivali u godinama ranije, a koje preko posrednika sežu do klana Veljka Belivuka.
Hrkalović je početkom godine bila u pritvorskoj ćeliji, međutim, krajem februara odlučila je da otkaže punomoćja dotadašnjim advokatima i za branioca izabrala Vladimira Đukanovića, člana vladajuće stranke SNS-a koji je u tom momentu bio na više javnih funkcija u vezi sa pravosuđem. Od kad je Đukanović preuzeo ovaj slučaj, desio se zaokret – Hrkalović je posle mesec dana puštena u kućni pritvor, a strategija odbrane više nije bila odbrana ćutanjem – osim negiranja krivice, deo je prebacila na bivšeg ministra policije Nebojšu Stefanovića, rekavši da je sve radila po njegovom nalogu. Već u junu, njoj je ukinut i kućni pritvor, nakon čega je dala intervju režimskom tabloidu „Objektiv“ u kome je hvalila predsednika države Aleksandra Vučića i iznela optužbe na račun Stefanovića rekavši da je sarađivao sa kriminalcima, posebno sa Belivukovim klanom. To je pojačalo sukob na relaciji nekada bliskih saradnika – Stefanović je uzvratio istim optužbama rekavši da je Hrkalović ta koja je sarađivala sa Belivukovim klanom Belivuka, izneo nove detalje o vezama kriminalaca i zaposlenih u policiji. Posle međusobnih optužbi, oboje su saslušani u policiji u vezi sa navodima koje su izneli u javnost.
Ipak, sukob se nije dalje razvijao, naprotiv – potpuno je utihnuo, a tužilaštvo se nije oglašavalo u vezi sa postupkom protiv njih dvoje.
Suđenje Hrkalović i dalje traje, a detalje možete pročitati ovde.
Policajci u slučaju „Potočari“ oslobođeni optužbi
U aprilu je završeno suđenje policajcima Mladenu Trboviću i Milanu Dumanoviću pred Višim sudom u Beogradu u kome su oslobođeni optužbi da su odali službenu tajnu kada su javno govorili o navodno nezakonitim akcijama policije, među kojima je i ona na komemoraciji u Potočarima 2015. kada je napadnut tadašnji premijer Aleksandar Vučić. Suđenje se odvijalo bez prisustva javnosti, pošto su sudije procenile da bi pojedine informacije iznete na suđenju mogle da ugroze bezbednost države.
Tužilaštvo je za policajce tražilo osam godina zatvora, ali je sudija Zoran Božović presudio da tužilaštvo nije dokazalo optužbe. Presudu je u decembru potvrdio Apelacioni sud u Beogradu.
Više tužilaštvo u Beogradu, međutim, najavilo je da će da se obrati Vrhovnom kasacionom sudu jer smatra da su Viši i Apelacioni sud u Beogradu povredili zakon pri donošenju oslobađajuće presude.
Hapšenje načelnika novosadske policije Slobodana Malešića
Načelnik novosadske policije Slobodan Malešić u aprilu je uhapšen zbog sumnje da je pružao zaštitu biznismenu iz Prijepolja Dženanu Kujoviću i članovima njegove porodice. Tužilaštvo za organizovani kriminal tvrdi da je Malešić davao naloge kolegama policajcima da štite Kujovića i to tako što im je govorio da ne prikupljaju dokaze o nezakonitom poslovanju Kujovićevih firmi, ali i da je tražio da se ukloni napomena iz MUP-ovog sistema o obaveznoj kontroli Kujovića i njegovog automobila. Zauzvrat je od Kujovića dobijao novac i poklone, tvrdi tužilaštvo.
Osim Malešića i Kujovića, istragom su obuhvaćeni i policajci Ljubomir Stanišić iz Prijepolja i Dragan Kovačević iz Odeljenja za borbu protiv korupcije.
Malešiću u julu ukinut pritvor.
Suđenje kruševačkom kriminalcu Jotki počelo ispočetka
Suđenje poznatom kruševačkom kriminalcu Zoranu Jotiću zvanom Jotka je posle gotovo dve godine trajanja u aprilu počelo ispočetka pošto je slučaj dodeljen novom sudskom veću. Jotiću i saradnicima sudi se pred Višim sudom u Beogradu za ubistva Dejana Stankovića zvanog Ždrokinac u Kruševcu 2018, a jednom od članova grupe na teret se stavlja i ubistvo Stankovićevog sina Vojina.
Tužilaštvo tvrdi da je Jotić organizovao ubistvo Dejana Stankovića iz osvete pošto je verovao da je on ubio njegovog najboljeg prijatelja i saradnika Gorana Petrovića Petu.
Jotić je sa Petrovićem devedesetih vodio brutalnu grupu koja se bavila reketiranjem, a mete su mahom bili kruševački biznismeni. Kada nisu hteli da plate reket Jotići ekipa bi im bacali bombe i prebijali ih, a pratili su i članove njihovih porodica po gradu da bi izvršili dodatni pritisak. Grupa je razbijena u policijskoj akciji „Sablja“ 2003. godine. Njeni članovi su osuđeni za reketiranje, a Jotić i za potplaćivanje sudije Vrhovnog suda. Izašao je iz zatvora 2018, ali je ubrzo ponovo uhapšen i od tada je sve vreme u pritvoru.
Šarić uhapšen zbog sumnje da je planirao ubistvo ključnog svedoka protiv njega
Iako je, posle više od sedam godina provedenih u zatvoru, početak 2022. optuženi narko-bos Darko Šarić dočekao iz kućnog pritvora, već u aprilu on se ponovo našao iza rešetaka – uhapšen je zbog sumnje da je iz pritvora organizovao grupu koja je, između ostalog, planirala ubistvo Nebojše Joksovića, svedoka saradnika protiv Šarića.
U vreme hapšenja tužilaštvo je Šarića sumnjičilo i za ubistvo bliskog saradnika Milana Milovca zvanog Cigla, koji je bio jedan od glavnih ljudi za šverc kokaina. Milovcu se u Srbiji sudilo da je bio član Šarićeve grupe koja je švercovala drogu i u odsustvu je bio osuđen na 11 godina zatvora.
Za ovo, međutim, Šarić i ekipa nisu optuženi. Optužnica koju je tužilaštvo podiglo u oktobru tereti ih da su planirali da ubiju Joksovića. Pošto im plan nije uspeo, tvrdi tužilaštvo, probali su da diskredituju Joksovića tako što su mu smeštali da je pokušao da ubije Gorana Nikolaševića, svog nekadašnjeg saradnika sa kojim se kasnije posvađao. Cilj im je bio da Joksović izgubi status svedoka saradnika u postupku za međunarodni šverc kokaina, tvrdi tužilaštvo. Sa Šarićem su optuženi i njegovi saradnici, među kojima su bivši i sadašnji policajci, ali i advokat Dejan Lazarević koji je branio poznate kriminalce poput Veljka Belivuka.
KRIK je objavio detalje istrage protiv Šarića koje možete pročitati ovde.
Završeno suđenje za pokušaj ubistva Beka
Pokušaj ubistva biznismena Milana Beka u novembru 2014. ispred njegove kuće dobio je sudski epilog posle pet godina – u aprilu prošle godine osuđen je bivši član zemunskog klana Aleksandar Zdravković na 13 godina zatvora.
Zdravković je bio osuđen na 9 godina zatvora, ali mu je, nakon žalbi, Apelacioni sud povećao kaznu na 13 godina zatvora.
Ranije je u ovom postupku optužbi oslobođena Maja Adrovac, čiji je DNK nađen na čaurama na mestu napada na Beka, kojoj se sudilo za pomaganje ubici. Tokom suđenja govorilo se i o njenom suprugu Ivanu Adrovcu, kriminalcu koji je osuđen zbog pljačke u Švajcarskoj i koji je prijatelj osuđenog Zdravkovića. On nije bio optužen u postupku, ali je veštačena njegova telefonska komunikacija i utvrđeno da je on koristio jednu od dve specijale – mobilna telefona specijalno korišćena za praćenje Beka pred pokušaj ubistva. Više o tome pročitajte ovde.
Nalogodavca i motiv tužilaštvo nije otkrilo.
Pritisci na medije, KRIK zatrpan SLAPP tužbama
U prethodnoj godini, novinari i urednici KRIK-a posećivali su sudove ne samo zbog posla kojim se bave, već išli i na suđenja po tužbama koje su podnošene protiv njih – takozvane SLAPP tužbama kojima cilj nije zadovoljenje pravde, već vršenje pritiska na redakciju. Tužbe protiv KRIK-a podnosili su ljudima iz države i bliski vladajućem režimu, između ostalih: kum predsednika države Nikola Petrović; čovek optužen za kriminalnu organizaciju i proizvodnju droge Predrag Koluvija; sada bivši direktor Bezbednosno-informativne agencije Bratislav Gašić; načelnici policijske Jedinice za zaštitu svedoka, tajkuni bliski vlasti, ljudi koji su se nalazili na Interpolovim poternicama, izdavač provladinog taboida, kao i međunarodna korporacija Mineco. Međunarodna i domaća novinarska udruženja, medijski stručnjaci i različite nevladine organizacije ocenili su ove tužbe kao pritisak na redakciju.
Prošle godine su nastavljene i prljave medijske kampanje i targetiranje novinara i medija koji nisu po meri vladajućeg režima. Najupečatljiviji napadi bili su kada se na televiziji “Pink” emitovao dvadesetominutni uradak pod nazivom „Meta porodica“ u kom se optužuju novinari da su u saradnji sa kriminalncima i stranim obaveštajnim službama organizovali likvidaciju predsednika države Aleksandra Vučića i njegove porodice. Novinarska udruženja izrazila su zabrinutost zbog emtiovanja videa i pozvala institucije da od manipulacija zaštite javnost, kao i etiketirane novinare, među kojima se našao i urednik KRIK-a Stevan Dojčinović.
Tabloidna štampa bliska vladajućoj partiji nastavila je u dosadašnjem stilu pravljenje različitih grafika u kojima prikazuje navodne „mafijaške hobotnice“, odnosno izmišljenu mrežu povezanosti nezavisnih novinara, medija, njihovih advokata sa kriminalcima ili stranim obaveštajnim službama.
Kao i prethodnih godina, političari na konferencijama za medije su vređali novinare.
Policajci optuženi zbog prebijanja kolege – načelnika Interpola
Policajci Danilo Stojanović i Milutin Radovanović optuženi su krajem aprila prošle godine da su prebili jednog od načelnika Interpola Milana Vukovića na Cvetnom Trgu u Beogradu. Suđenje je u toku pred Prvim osnovnim sudom u Beogradu.
Stojanović i Radovanović su nekoliko meseci kasnije optuženi i da su bili deo grupe narko-bosa Darka Šarića koja je planirala likvidaciju svedoka saradnika Nebojše Joksovića. Više o tome pročitajte ovde.
Završeno suđenje za ubistvo člana ekipe Saleta Mutavog
Nedeljko Grbović osuđen je krajem aprila prošle godine na 18 godina zatvora zbog ubistva Aleksandra Savkovića, navijača „Rada“ i člana ekipe ubijenog kriminalca Aleksandra Stankovića zvanog Sale Mutavi u decembru 2017. ispred beogradskog noćnog kluba „Nana“. Grbović je priznao da je ubio Savkovića rekavši da je to učinio jer se plašio za svoj život. Apelacioni sud je u oktobru Grboviću smanjio kaznu na 16 godina zatvora.
Savković je bio član navijačke grupe „Junajted fors“, fudbalskog kluba Rad i član ekipe Aleksandra Stankovića Saleta Mutavog, osuđivanog narko-dilera i vođe grupe „Janjičari“ koji je ubijen u oktobru 2016. Više o Savkoviću pročitajte ovde.
Saradnici ubijenog vlasnika „Havane“ osuđeni za prinudu
Žandarm Vojislav Kostić i Dalibor Đorić osuđeni su krajem aprila na po tri godine zatvora jer su u decembru 2016. prinudom pokušali da od dvojice muškarca uzmu 110 hiljada evra navodnog duga. Iako su bili optuženi za iznudu, što je teže krivično delo, sudija Slavica Nikolić navela je da za to nije bilo dovoljno dokaza.
Oni su na istu kaznu bili osuđeni u decembru 2018. ali je Apelacioni sud u Beogradu tu presudu oborio i naložio novo suđenje. U prvom postupku se sudilo i poznatom beogradskom kriminalcu Vladimiru Popoviću Popu vlasniku kluba „Havana“, ali je postupak protiv njega obustavljen pošto je ubijen.
Istraga protiv Nemanje Stajića zbog zloupotreba u vezi sa legalizacijom
KRIK je u aprilu objavio priču o svedočanstvima građevinskih investitora koji su rekli da je zbog korupcije u Beogradu moguće zidati objekte bez građevisnke dozvole, rekavši da je za to zaslužan Sekretarijat za ozakonjenje objekata Grada Beograda sa Nemanjom Stajićem na čelu. Stajićev sekretarijat je trebalo da reši problem divlje gradnje u Beogradu, ali je, umesto toga ona procvetala, ispričalo je za KRIK više građevinskih investitora.
Šest meseci nakon što je KRIK objavio priču, tužilaštvo je protiv Stajića pokrenulo istragu zbog sumnje da je vršio zloupotrebe u vezi sa legalizacijom. Osim njega, pod istragom su još dve osobe koje se sumnjiče da su navodno Stajića podstrekavali da krši zakon.
Stajić, inače član glavnog odbora SNS-a je na funkciji gradskog sekretara ostao do jula 2022, kada mu je istekao mandat, i od tada nije ponovo postavljen na funkciju.
Sin bivšeg funkcionera Srpske napredne stranke optužen za pokušaj ubistva
Aleksandar Milojević, sin kontroverznog srpskog političara sa Kosova Zorana Milojevića Zelje, optužen je krajem aprila prošle godine da je 2021. na Kopaoniku pokušao da ubije muškarca tako što ga je napao i izbo nožem.
Milojević je i pre ovoga imao krivičnu prošlost – bio je osumnjičen u više od trideset slučajeva zbog posedovanja droge i oružja, otmice, nanošenja teških telesnih povreda, pretnji, napada na službeno lice kao i zbog remećenja javnog reda i mira. Njegov otac Zoran Milojević poznat je kao rukovodilac „MTS“-a na Kosovu, a bio je član izvršnog odbora Srpske napredne stranke i poverenik za Kosovo i Metohiju i braničevski okrug.
Poznati kriminalac Filip Korać uhapšen i osuđen u Hrvatskoj
Filip Korać, najbliži saradnik ozloglašenog kriminalca Luke Bojovića, krajem aprila predao se policiji u Hrvatskoj jer je, kako je rekao njegov advokat, saznao da se protiv njega vodi postupak zbog lažnih dokumenata. On je već u junu osuđen na uslovnu kaznu – ići će u zatvor na godinu dana samo ukoliko u narednih pet godina ponovi krivično delo.
Korać je, prema informacijama Bezbednosno-informativne agencije (BIA), nakon što je Bojović u Španiji osuđen zbog stvaranja kriminalne grupe i drugih krivičnih dela, preuzeo vođstvo nad kriminalnom grupom. Osim BIA-e, o Koraću je pre nešto više od dve godine govorio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić nazvavši ga jednim „od trojice najopasnijih ljudi u zemlji“. U Srbiji se protiv njega ne vodi nijedan postupak.
Ubijen Luka Žižić
Krajem aprila prošle godine u kafiću „Ritual“ na Novom Beogradu ubijen je njegov vlasnik Luka Žižić, a događaj su zabeležile sigurnosne kamere. Na snimku se vidi kako u kafić ulazi čovek u radničkom odelu, sa maskom na licu i kačketom na glavi, prilazi stolu za kojim je sedeo Žižić i puca u njega. Pucača su potom zaskočila dvojica muškaraca, ali je on uspeo da pobegne.
Nekoliko dana kasnije zbog sumnje da je ubio Žižića uhapšen je Stefan Milašinović iz Kraljeva. On je i optužen u septembru 2022.
Milašinović se sumnjiči i za ubistvo Nikole Zečevića 2021. godine u Kragujevcu.
Sumnjičeni za pokušaj ubistva vođe škaljarskog klana, osuđeni za gasne pištolje
Četvorici muškaraca koji su 2019. uhapšeni zbog sumnje da su pokušali da otruju vođu škaljarskog klana Jovana Vukotića, u januaru je počelo suđenje ali za blaža krivična dela – nošenje gasnih pištolja, lažne tablice i opiranje hapšenju, pošto su optužbe za ubistvo Vukotića u međuvremenu pale zbog nedostatka dokaza.
U maju je doneta presuda – Marko Drakula oslobođen je za pištolje, ali dobio je tri i po godine zatvora zbog opiranja hapšenju, Nemanja Milutinović i Marjan Dimitrijevski zbog oružja i lažnih tablica dobili su ukupno šest godina robije, dok je Nikola Jovanović izbegao zatvor i oslobođen je optužbi.
Drakula je u međuvremenu optužen u drugom slučaju – za pokušaj ubistva Lazara Vukićevića, navijača bliskog škaljarskom kriminalnom klanu. Drakula tada nije ubio Vukićevića, ali je to uradio klan Veljka Belivuka godinu dana kasnije, kako tvrdi tužilaštvo u optužnici protiv Belivukove grupe.
Ubistvo Luke Perenčevića na Banjici
Na Banjici je u maju usred dana ubijen Luka Perenčević, koji je odranije imao kriminalnu prošlost. Ubica je ušetao u teretanu u kojoj je bio Perenčević noseći u rukama torbu firme za dostavu hrane „Glovo“, a potom prišao Perenčeviću i iz pištolja sa prigušivačem pucao u njega i otišao.
Ubica i dalje nije uhapšen.
Vođa „grupe Amerika“ optužen da je prevario američki fond kako bi dobio pomoć za kovid
Mileta Miljanić, vođa jedne od najdugovečnijih i najmoćnijih balkanskih kriminalnih grupa – „grupe Amerika“, u maju je odslužio zatvorsku kaznu od 16 meseci na koju je bio osuđen u Njujorku zbog nelegalnog držanja pištolja. Uprkos tome, nije izašao na slobodu jer se našao pod novim optužbama – istog meseca optužen je da je za 150 hiljada dolara prevario američki državni fond koji je dodeljivao pomoć firmama zbog koronavirusa.
Miljanićeva „grupa Amerika“, o kojoj je KRIK detaljno pisao, više od dve decenije uspešno švercuje kokain iz Južne Amerike u Evropu. Kriminalci iz ovog klana imali su protekciju srpske obaveštajne agencije BIA, ali deluje da su Miljanić i njegovi saradnici imali zaštitu i u Americi. Stvari su se, međutim, promenile nakon novinarskih otkrića, kada je uhapšen 2021. u svom domu u njujorškom naselju Kvins jer je posedovao pištolj za koji nije imao dozvolu. Više o „grupi Amerika“ pročitajte ovde.
Tužilaštvo utvrdilo da SNS nije prao pare u izbornoj kampanji
Više tužilaštvo u Beogradu u maju je obustavilo istragu protiv Srpske napredne stranke (SNS) za pranje para u finansiranju predizborne kampanje 2014, jer, kako je navedeno u saopštenju, za to nema dokaza, pa je utvrđeno da zakon nije prekršen.
Istraga u tužilaštvu vođena je od 2017. posle prijave Agencije za sprečavanje korupcije koja je utvrdila da su neki od donatora SNS bili korisnici socijalne pomoći i da je više od dve hiljade ljudi uplatilo identičan iznos donacije.
Odbijeno izručenje bugarskog tajkuna Cvetana Vasileva
Cvetan Vasilev, bugarski tajkun koji se godinama od bugarskih organa krije u Srbiji, neće biti izručen u svoju zemlju pošto je Apelacioni sud u Beogradu u maju prošle godine odlučio da za to nema osnova. Ovaj sud potvrdio je odluku Višeg suda u Beogradu da Vasileva ne treba izručiti zbog sumnje da se protiv njega u Bugarskoj vodi politički progon.
Bugarska od 2014. traži izručenje Vasileva i za njime je raspisala međunarodnu poternicu, a protiv njega se tamo vode postupci zbog pronevere novca i korupcije.
Vasilev je 2021. u Srbiji dobio i azil pošto je dokazao da postoji sumnja da bi u slučaju izručenja bio izložen mučenju, nečovečnom i ponižavajućem postupanju.
Optuženi navijači Crvene zvezde zbog paljenja kombija u kom su bili protivnički navijači
Šestoro navijača kluba „Crvena zvezda“ uhapšeno je u junu prethodne godine zbog sumnje da su nakon fudbalskog derbija sredinom aprila u Mladenovcu zapaili kombi u kome su bili navijači „Partizana“. Oni su, kako tvrdi tužilaštvo, preprečili put kombiju, izašli iz svojih vozila, maskirali se i razbili stakla na kombiju, posle čega su u njega ubacili dve zapaljene baklje. U kombiju je bilo devet osoba koje su pokušavale da izađu iz vozila, a kada su to uspeli, napadači su pobegli.
U julu je podignuta i optužnica na kojoj se našlo pet učesnika događaja za nasilničko ponašanje na sportskim priredbama i izazivanje opšte opasnosti.
Na suđenju u slučaju „Jovanjica“ izbačeni neki od ključnih dokaza
U prethodnoj godini nastavljeno je suđenje Predragu Koluviji i radnicima njegovog imanja „Jovanjica“ da su proizveli 1,6 tona marihuane, a već početkom godine uhapšen je i poslednji među optuženima Sergej Mrđa koji je više od dve godine bio u bekstvu.
Najznačajniji događaj na suđenju desio se krajem novembra kada su iz dokaza tužilaštva izbačeni neki od ključnih dokaza koji su pribavljeni prilikom pretresa imanja „Jovanjica“ u novembru 2019. Sud je utvrdio da je sam pretres imanja bio nezakonit jer mu nisu prisustvovali Koluvija niti njegovi advokati zbog čega je iz dokaza izbacio više od 600 kilograma osušene marihuane kao i ostale dokaze prikupljene tog dana. Tužilac Saša Drecun najavio je da će se žaliti na ovu odluku s obzirom na to da, kako je rekao, nije očekivao da budu izbačeni ključni dokazi koje odbrana od početka pokušava da minira njihovom navodnom nezakonitošću, objavio je BIRN.
Koluvija se za to vreme nalazi u kućnom pritvoru, iz kog, kako izgleda prema njegovim društvenim mrežama, gradi još čvršću vezu sa vladajućim režimom preko svog advokata, predstavnika Srpske napredne stranke i poslanika Vladimira Đukanovića. Dok Koluvija uživa tretman u režimskim medijima i jača veze sa vlasti, protiv Slobodana Milenkovića, inspektora koji ga je uhapsio, nastavilo se tabloidno targetiranje i diskreditovanje od strane predstavnika vlasti.
Presude za trgovinu marihuane
U junu je okončano suđenja Dalibor Trnavac, koji je bio optužen kao šef grupe za proizvodnju i trgovinu marihuane u Srbiji i zemljama Zapadne Evrope, u junu prošle godine je oslobođen optužbi. Četvorica muškaraca kojima se sudilo da su mu bili saradnici u tom poslu – osuđeni su na više od 27 godina zatvora. Presudu je doneo Viši sud u Beogradu i ona nije konačna, pošto je moguće da se na nju ulože žalbe Apelacionom sudu.
Uhapšen vođa grupe koja je ukrala sliku Pola Sezana u Švajcarskoj
Policija je krajem juna uhapsila Ivana Pekovića – koji je pre šest i po godina osuđen zbog krađe slike Pola Sezana „Dečak u crvenom prsluku“ u Švajcarskoj, vredne više miliona evra.
Peković je godinama bio u bekstvu, a uhapšen je u Beogradu svega nekoliko dana posle NIN-ovog otkrića da firma njegove supruge, dok je on u bekstvu od države dobija milonski vredne poslove.
Simoviću potvrđena presuda za pokušaj ubistva Sretka Kalinića
Član zemunskog klana Miloš Simović početkom juna pravosnažno je osuđen na šest godina zatvora jer je u Hrvatskoj 2010. pokušao da ubije svog nekadašnjeg saradnika, surovog ubicu i kriminalca iz istog klana Sretka Kalinića. Simović je Kalinića pokušao da ubije kada je pucao na njega u Rakitiju i teško ga ranio. Nakon toga su obojica uhapšeni u Hrvatskoj i izručeni Srbiji, a suđenje za ovaj pokušaj ubistva je krenulo deset godina posle pucnjave.
Simović i Kalinić su uveliko u zatvoru gde izdržavaju svoje višedecenijske kazne na koje su osuđeni kao članovi opasnog i nekad moćnog zemunskog klana.
Evropska unija stavila pod sankcije Bogoljuba Karića
Srpskog privrednika Bogoljuba Karića Evropska unija je u junu stavila pod sankcije zbog toga što održava bliske odnose sa vladajućim režimom u Belorusiji koja učestvuje u ruskoj agresiji na Ukrajinu, piše u obrazloženju Saveta Evropske unije. Karić, kako tvrde iz EU, održava bliske odnose sa režimom predsednika Aleksandra Lukašenka i podržava ga, te ja tako razvio mrežu poslovanja i kontakata sa Lukašenkovom porodicom.
O porodici Karić, njihovim poslovima u Belorusiji i bliskom odnosu sa tamošnjim vlastima, KRIK je detaljno pisao u saradnji sa beloruskim istraživačkim centrom Belsat. Novinari su otkrili da su zahvaljujući bliskosti sa Lukašenkom kompanije u vlasništvu porodice Karić dobile zemljište, velike građevinske projekte i poreske olakšice. Karić je zbog ovog teksta podneo tužbu protiv našeg portala.
Počelo suđenje Belivuku i njegovom klanu
Posle više odlaganja u junu je konačno počelo jedno od najvećih suđenja u zemlji – Veljku Belivuku i njegovom klanu koji su opuženi za svirepa ubistva, otmice, silovanje, drogu i oružje. Tužilaštvo za organizovani kriminal tvrdi da su članovi grupe žrtve namamljivali i otimali, pa ih vozili u kuću u beogradskom naselju Ritopek, u kojoj su ih ubijali, a potom se otarašavali tela tako što su ih mleli i bacali u Dunav.
Iznoseći odbranu, Belivuk je ispričao da je optužnica izmišljotina, da su mu ubistva „nakačena“ i o njima nije detaljno pričao. Više je govorio o vezama sa državom i vladajućom strankom, rekavši da je navijačka grupa koju je vodio služila za potrebe države – sprečavali su pevanja (protiv predsednika) na stadionu, zaustavljali proteste, učestvovali u bespravnom rušenju u Savamali. Belivuk je na sudu ponovio ono što je pričao u istrazi rekavši da se navodno sreo sa predsednikom Aleksandrom Vučićem i da je on predložio da kontakt održavaju preko Aleksandra Vulina. Miljković je takođe iznosio optužbe na račun vlasti, tvrdeći da su njemu i ostalima optužnicu smestili predstavnici države, sa kojima su ranije sarađivali, a koje je nazvao svojim „podstrekačima“. On se detaljno izjašnjavao o ubistvima, ironično govoreći da ne zna da li su žrtve zaista mrtve jer „nema obdukcionog zapisnika“.
Tokom suđenja optužbe protiv Belivuka i njegove grupe su proširene – umesto za pet, optuženi su za ukupno sedam ubistava. Dva dodatna zločina, tužilaštvo je rasvetlilo najviše uz pomoć optuženih članova grupe koji su priznali krivicu i u zamenu za manju kaznu pristali da sarađuju sa tužilaštvom – Nikole Spasojevića, Bojana Hrvatina i Srđana Lalića. Osim optuženih saradnika, tužilaštvo ima i druge dokaza – a neki od ključnih su DNK tragovi pronađeni u Ritopeku, kao i komunikacija iz aplikacije za bezbednu komunikaciju „skaj“, koju su članovi grupe koristili, a srpsko tužilaštvo ju je dobilo od kolega iz Francuske. Preko „skaja“ Belivuk i saradnici su diskutovali o ubistvima i slali fotografije ubijenih ljudi. Detalje o Belivukovom klanu možete pročitati ovde.
Tužilaštvo, međutim, nije ispitalo ključne veze koje je ova grupa imala u vrhu policije i politike. Novinari su godinama pre hapšenja otkrili da su članovi ove grupe bili povezani sa generalnim sekretarom vlade Novakom Nedićem, žandarmom Nenadom Vučkovićem Vučkom i preko njega bivšom državnom sekretarkom MUP-a Dijanom Hrkalović, a jedan od članova je 2017. obezbeđivao inauguraciju predsednika Vučića. Više o tome pročitajte ovde.
Terziću zastario deo optužbi
Zvezdanu Terziću, generalnom direktoru fudbalskog kluba „Crvena zvezda“, početkom jula prošle godine je zastario deo optužbi, pa mu se umesto za tri sporna transfera fudbalera „OFK Beograda“ sudi za dva.
Suđenje Terziću, koji je još 2010. optužen da je vršio malverzacije sa prodajom fudbalera, godinama stoji u mestu i retko se održava, a sud nikada nije objasnio zašto se suđenja nekoliko godina nisu zakazivala, niti su sudije išta učinile da postupak ubrzaju.
Optužnica, sudski postupak, kao ni to što je tokom istrage tri godine bio u bekstvu, međutim, nisu bili prepreka da 2014. godine Terzić dobije poziv Aleksandra Vučića, tadašnjeg prvog potpredsednika Vlade, da postane prvi čovek fudbalskog kluba „Crvena zvezda“ – a na toj funkciji se nalazi i danas.
Krajem 2022. godine Terzićev sin Kostadin postao je funkcioner „OFK Beograda“, uprkos tome što se Terziću sudi za malverzacije baš u ovom klubu.
Policijski inspektor osuđen zbog saradnje s kriminalcima
Bivši inspektor Službe za borbu protiv organizovanog kriminala (SBPOK) Božidar Stolić osuđen je početkom jula u Višem sudu u Beogradu na dve godine zatvora jer je odavao poverljive podatke iz istrage o grupi Veljka Belivuka. Stoliću je zabranjen i rad u policiji u trajanju od pet godina. Ova presuda nije konačna i o njoj odlučuje Apelacioni sud u Beogradu.
Stoliću se sudi i za pokušaj iznude – optužen je da je kriminalcu bliskom zemunskom klanu Slađanu Konstatinoviću pomagao da preotme motel „Gornjak“ u Požarevcu. U ovom postupku je, osim Stolića i Konstatinovića, optužen i pripadnik BIA-e Mlađen Klikovac. Suđenje je trebalo da počne prošle godine, ali se to nije desilo, pa je početak zakazan za kraj februara 2023.
Tešić trguje oružjem uprkos američkim sankcijama
Slobodan Tešić, srpski trgovac oružjem, uprkos tome što je na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država (SAD) od 2017. zbog podmićivanja i kršenja embarga na oružje, izvozi oružje u tu zemlju, otkrio je BIRN u avgustu prošle godine. Među kupcima ovog oružja je i američka kompanija koja radi za Pentagon.
Novinari BIRN-a dokazali su da je Tešić izbegavao sankcije SAD-a preko dve beogradske firme, „Valir“ i „Zenitprom“, koje su povezane sa njim. Kompanija „Valir“ je, između ostalog, prodala oružje koje je prevozio ukrajinski avion koji se u julu 2022. srušio u Grčkoj. Oružje je bilo, kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, namenjeno izvozu u Bangladeš.
GRECO: Srbiji neophodna strategija za borbu protiv korupcije
Grupa država u borbi protiv korupcije (GRECO), telo Saveta Evrope, u izveštaju iz jula 2022. Srbiji je dala 24 preporuke za smanjenje korupcije i povećanje transparentnosti u državnom sektoru. Tako, jedna od preporuka je da se donese javna strategija za borbu protiv korupcije, koja bi se odnosila na nosioce najviših izvršnih funkcija. Takođe, izveštaji o tome šta funkcioneri poseduju trebalo bi da budu dublje ispitivani, a podaci o kontaktima premijera i predsednika sa lobistima i lobi grupama javni.
Hajka na inspektora koji je otkrio „Jovanjicu”
Hajka na Slobodana Milenkovića, inspektora koji je predvodio policijsku akciju hapšenja i zaplene marihuane na imanju „Jovanjica”, nastavljena je i prošle godine.
Nakon pritiska na Milenkovića koji se ogledao u pokušaju premeštaja u odeljenje koje se bavi slučajevima ratnih zločina i prljave medijske kampanje, prošle godine protiv njega je pokrenut i postupak.
Postupak je pokrenulo Više tužilaštvo u Beogradu nakon što je bivša državna sekretarka Ministarstva unutrašnjih poslova Dijana Hrkalović, kojoj se inače sudi da je uticala na svoje kolege da krše zakon, u intervjuu za prorežimski tabloid „Objektiv” optužila Milenkovića da prodaje drogu. Nakon toga, oglasio se i predsednik Aleksandar Vučić rekavši da sumnja da je Milenković koristio enkriptovani „skaj“ telefon kao kriminalci i da bi on to morao da objasni.
Milenković je saslušavan u tužilaštvu, ali kao građanin. Detalji postupka nisu poznati javnosti. Milenkovićev pravni zastupnik Zdenko Tomanović u više navrata ukazivao je da je Milenkoviću ugrožen život, navodeći da ga zbog toga čuvaju kolege iz odeljenja, kao i da su njegovu likvidaciju organizovale bezbednosne službe – „one koje su uključene u aferu ‘Jovanjica’”.
Hrkalović tužila KRIK i urednika Dojčinovića
Bivša državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova Dijana Hrkalović, kojoj se sudi da je uticala na načelnike u policiji da ometaju istrage, u julu je podnela tužbu protiv KRIK-a i urednika Stevana Dojčinovića zbog navodnog kršenja pretpostavke nevinosti i povrede časti i ugleda. Hrkalović pre tužbe nije tražila demanti niti se u bilo kom trenutku javila redakciji sa zahtevom za ispravku teksta.
KRIK je godinama istraživao rad Hrkalović u MUP-u i za to vreme prikupljeni su brojni dokazi koji ukazuju na to da je bivša državna sekretarka preko posrednika imala kontakt sa pojedinim kriminalcima, zbog čega je morala biti ispitana o ovim svojim kontaktima i vezama. Novinari KRIK-a pokušali su da stupe u kontakt sa Hrkalović posredstvom njenih branilaca i zatraže intervju, ali su odbijeni..
Ovo je jedna od jedanaest tužbi koja je podneta protiv KRIK-a tokom prethodne dve godine. Redakcija smatra da su sve SLAPP – odnosno tužbe koje imaju za cilj da nas zastraše i spreče da pišemo o određenim temama.
Šariću ukinuta presuda za pranje para
Apelacioni sud u Beogradu saopštio je početkom avgusta da je ukinuo presudu kojom je Darko Šarić u julu 2020. bio osuđen na devet godina zatvora zbog pranja novca koji je stekao međunarodnim švercom kokaina. Presuda je ukinuta jer sudije Višeg suda u Beogradu, koje su je donele, nisu jasno obrazložile svoju odluku da osude Šarića i njegove saradnike.
Ovim je, deset godina nakon početka suđenja, ono vraćeno na početak i počelo je iznova u novembru prošle godine.
Grupa je optužena da je više od 20 miliona evra stečenih međunarodnim švercom kokaina ubacivala u legalne novčane tokove u Srbiji i to tako što je kupovala hotele, poljoprivredna preduzeća i zemlju po Vojvodini i na jugu države.
Šarić je ponovo u pritvoru pošto je u aprilu uhapšen i iz kućnog prebačen u zatvorski pritvor. Krajem prošle godine optužen je u još jednom postupku – za planiranje ubistva svedoka saradnika Nebojše Joksovića.
Bivši zamenik načelnika SBPOK-a osuđen zbog veza sa Belivukovim klanom
Krajem avgusta Goran Papić, bivši zamenik načelnika Službe za borbu protiv organizovanog kriminala (SBPOK), osuđen je na godinu i četiri meseca zatvora jer je u aprilu 2020. naredio da se kriminalcu Marku Miljkoviću, najbližem saradniku Veljka Belivuka, mimo propisa vrati blindirani automobil koji mu je policija oduzela. Sudija je Papiću izrekao i zabranu rada u policiji u trajanju od 10 godina. Ova presuda nije konačna i o njoj će odlučivati Apelacioni sud u Beogradu.
Papić je uhapšen u martu 2021. godine u jeku sukoba u Srpskoj naprednoj stranci u kome je učestvovao i njegov nekada bliski saradnik i prijatelj bivši ministar policije Nebojša Stefanović. Papić je nakon što je uhapšen krivicu počeo da prebacuje na njega.
Protiv Papića u toku je još jedan postupak zbog sumnje da je sarađivao sa kriminalcima – optužen je da je štitio uhapšenog zbog prodaje droge. Dokumenta iz istrage do kojih je došao KRIK pokazuju da je Papić navodno insistirao kod više policajaca da osumnjičenog puste na slobodu tvrdeći da su pogrešili i da mu je to drug. Više o tome pročitajte ovde.
Ubijen vođa škaljarskog klana Jovan Vukotić
Početkom septembra u Istanbulu u Turskoj ubijen je vođa škaljarskog klana Jovan Vukotić, čime je nastavljen dugogodišnji kriminalni rat između škaljarskog i kavačkog klana i njima bliskih grupa u kom je ubijeno više od 70 ljudi.
Dve nedelje nakon ubistva, turska policija objavila je da je uhapsila osumnjičene – neki od njih su članovi kavačkog klana. Policija je kasnije saopštila i da je Vukotić ilegalno ušao u Tursku s pasošem koji je nabavio na Kosovu pod lažnim imenom Predrag Popović, kao i da je prethodno operisao lice.
Njegovim ubistvom škaljarski klan je obezglavljen jer je drugi vođa ove grupe Igor Dedović, ubijen 2020. godine u Atini u Grčkoj. Više o ratu klanova pročitajte ovde.
Počelo ponovljeno suđenje za paljenje kuće novinara
Početkom septembra prošle godine počelo je ponovljeno suđenje za paljenje kuće novinara Milana Jovanovića iz Grocke.
Suđenje je počelo ispočetka pošto je presudu iz 2021. kojom su bivši predsednik opštine Grocka i kadar SNS-a Dragoljub Simonović i još trojica okrivljenih osuđeni na ukupno 16 i po godina zatvora ukinuo Apelacioni sud u Beogradu.
Suđenje traje godinama, često se odlaže, a okrivljeni redovno traže promenu tužilaca i sudija u postupku, što dodatno odugovlači postupak.
Simonović je, podsetimo, optužen da je naručio da se Jovanoviću, koji je istraživao korupciju u toj opšini, zapali automobil u „znak opomene”. Lokalni diler, koji je kroz nekoliko posrednika angažovan za ovaj posao, bacio je u decembru 2018. molotovljev koktel u Jovanovićevu garažu gde se nalazio automobil, tvrdi tužilaštvo, ali se vatra proširila na ostatak kuće umalo usmrtivši novinara i njegovu suprugu.
Zviceru dve i po godine zatvora zbog lažnog pasoša
Radoje Zvicer, vođa kavačkog klana, osuđen je sredinom septembra u Novom Sadu na dve i po godine zatvora zbog posedovanja lažnog pasoša. Presuda nije konačna, a Zviceru je izrečena u odsustvu pošto je on u bekstvu. Zvicer je, kako je utvrdio sud, dobio lažnu ličnu kartu i pasoš na ime Slobodan Zec.
Ovo je bio jedini postupak protiv Zvicera u Srbiji iako su ga predstavnici vlasti optuživali čak i da priprema atentat na predsednika države Aleksandra Vučića, ali nikakva istraga nije pokrenuta.
Zvicer se nalazi u bekstvu, a u Crnoj Gori protiv njega pokrenuto je više postupaka za učestvovanje u ubistvima i planiranje likvidacija kriminalnih suparnika. Grupa bliska škaljarskom klanu pokušala je da ga likvidira u maju 2020. godine u Kijevu u Ukrajini, kada je ranjen.
Kavački klan u Srbiji je imao ogranak predvođen Veljkom Belivukom koji je imao dobre veze u policiji i politici. Ova grupa je razbijena početkom 2021, Belivuk i njegovi bliski saradnici su uhapšeni i optuženi za sedam ubistava, ali se tužilaštvo nije ozbiljno bavilo ispitivanjem veza koje su imali u državi.
Kriminalac Elez prebačen u Srbiju
Poznati kriminalac Darko Elez u septembru prošle godine prebačen je iz zatvora u Bosni i Hercegovini u zatvor u Srbiji.
Elez je inače u Bosni i Hercegovini osuđen je na 15 godina zatvora nakon što je sa tužilaštvom sklopio sporazum i priznao da je bio na čelu kriminalne grupe koja je izvršila pet ubistava, pokušaj ubistva i nekoliko pljački pošte i banaka u toj državi. Sporazumom je prihvatio da sarađuje sa tužilaštvima Bosne i Srbije i pomogne im u rasvetljavanju krivičnih dela. Na tu kaznu kasnije mu je dodata i ona iz suda u Istočnom Sarajevu zbog ubistva, pa je dobio ukupno 20 godina robije.
Dijana Hrkalović, nekad jedna od najmoćnih ljudi u srpskoj policiji u Srbiji je između ostalog optužena i da je Elezu pružala zaštitu.
NIN objavio nove dokaze o vezama Nedića i Belivukove ekipe
Krajem septembra prošle godine nedeljnik „NIN“ objavio je još jedan dokaz da je generalni sekretar vlade Novak Nedić blizak kriminalnoj grupi Veljka Belivuka. NIN je došao do policijske službene beleške u kojoj piše da je Nedić zaštitio navijače Partizana iz Belivukove ekipe kada su u oktobru 2018. upali u noćni klub „Komitet“ i rasturili ga – tako što se nagodio sa vlasnikom kluba da mu napadači nadoknade štetu, a da on zauzvrat povuče izjavu protiv njih.
Vlasnik kluba Vladimir Mačar ispričao je policiji da mu je Nedić navodno tražio da problem koji je imao sa navijačima reši dogovorom, a ne preko policije. Ispričao je da se zatim našao sa Belivukom i od kog je dobio obećanje da više nikada neće imati problem sa njima i da će mu istog dana biti isplaćeno 4.600 evra. Čini se da je dogovor postignut jer je Mačar na suđenju za rasturanje “Komiteta”, koje još traje, rekao da se ne seća detalja događaja.
Novinari KRIK-a ranije su objavili da je Vojni sindikat tvrdio da je Nedić zajedno sa Belivukom i njegovim najboljim prijateljem kriminalcem Aleksandrom Stankovićem Saletom Mutavim, ubijenim 2014, nezakonito koristio vojno strelište u Pančevu kako bi vežbao pucanje. Više pročitajte ovde.
Dejan Nikolić Kantar osuđen zbog pretnji vlasnici „OK radija“
Dejan Nikolić zvani Kantar iz Vranja osuđen je u oktobru prošle godine zbog pretnji vlasnici „OK radija“. Nikolić je dobio 14 meseci zatvora, ali presuda nije konačna.
Novinarima i vlasnici „OK radija“ Nikolić nije pretio zbog njihovog izveštavanja, već jer su prijavili da nelegalno zida objekat pored njih. Ubrzo nakon prijave, počeli su pritisci i pretnje, a čak su polomljena sva stakla na kafiću u okviru radija i prosipana farba po objektu.
Novinari „Insajdera“ detaljno su istraživali poslovanje Nikolića i otkrili da je on, uprkos presudama za nelegalno klađenje imao dozvolu države da se tim poslom bavi. Nakon njihovog istraživanja Uprava za igre na sreću je oduzela dozvole firmi koja je donedavno bila u Nikolićevom vlasništvu.
Šariću manja kazna za šverc droge nego njegovom podređenom saradniku
Darku Šariću je u oktobru prošle godine smanjena kazna u postupku za šverc gotovo šest tona kokaina – pa je tako osuđen na nižu zatvorsku kaznom nego čovek koji je osuđen kao njegov podređeni.
Novom presudom Apelacionog suda u Beogradu Šarić je osuđen na 14 godina zatvora, ali u saopštenju suda nije obrazloženo kako je on, iako osuđen kao šef kriminalne grupe, dobio manju kaznu od svog podređenog saradnika Gorana Sokovića – koji je osuđen na 15 godina zatvora.
Nakon 12 godina trajanja suđenja ovo je šesta presuda u ovom slučaju, a kazna na koju je Šarić osuđen svaki put je niža. Više o slučaju pročitajte ovde.
Osim ovog postupka, protiv Šarića je u toku ponovljeno suđenje za pranje para od kokaina i treba da počne suđenje za planiranje ubistva Nebojše Joksovića, ključnog svedoka saradnika protiv Šarića u postupku za šverc kokaina.
Novi gradonačelnik Beograda nelegalno legalizovao kuću
Tek nešto više od mesec dana nakon što je postao gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić je legalizovao sedmosobni stan na Bežanijskoj kosi koji je dogradio bez dozvole, objavio je BIRN sredinom oktobra prošle godine.
Šapić je, naime, bez dozvole proširio trosoban stan koji je imao u prizemlju tako što je 2021. dozidao tri nivoa. Gradska građevinska inspekcija mu je naložila da odmah obustavi radove i pribavi građevinsku dozvolu. Šapić to nije učinio, već se žalio Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture koje je tri meseca kasnije poništilo rešenje inspekcije – u tom trenutku, radovi na objektu su već bili pri kraju.
U međuvremenu Šapić je na mestu gradonačelnika zamenio Gorana Vesića i ubrzo dobio rešenje opštine Novi Beograd, na čijem čelu je bio prethodnu deceniju, da mu je stan legalizovan. Opština je donela ovo rešenje iako za to nije bilo uslova, jer je objekat bez dozvole izgrađen nakon 2015. godine – prema zakonu samo nelegalni objekti izgrađeni pre 2015. mogu da uopšte uđu u proceduru za ozakonjenje, dok se ostali ruše.
KRIK osuđen jer je u vesti sa suđenja pomenuo Gašića
Početkom novembra novinarka i urednik KRIK-a osuđeni su jer su objavili vest sa suđenja kriminalnoj grupi Zorana Jotića Jotke u kojoj su preneli ono što se dešavalo u sudnici – citiran je prisluškivani razgovor članova kriminalne grupe u kome se čulo kako jedan od kriminalaca kaže da je direktor BIA-e Bratislav Gašić kod Jotića „na kazanu“. Novinarka je u nastavku objasnila da u kriminalnim krugovima taj izraz znači da jedna osoba od druge dobija novac.
Gašić je KRIK tužio za narušavanje časti i ugleda, a sudija Nataša Petričević Milisavljević presudila je u njegovu korist. Sudijin suprug je, kako je kasnije otkrio KRIK, dugogodišnji prijatelj istaknutog člana Srpske napredne stranke i novog ministra rada Nikole Selakovića.
Ova presuda zabrinula je i druge medije u Srbiji, jer je reč o opasnom presedanu koji otvara pitanje da li novinari u Srbiji i dalje smeju da izveštavaju iz sudnice. Domaća i strana novinarska i medijska udruženja osudila su presudu i smatraju je direktnim pritiskom na slobodu medija.
KRIK se žalio i čeka odluku Apelacionog suda u Beogradu.
Tužilaštvo ispituje da li je bivši gradski sekretar prikrivao imovinu
Agencija za sprečavanje korupcije je nakon kontrole imovine i primanja bivšeg gradskog sekretara Nikole Kovačevića podnela izveštaj tužilaštvu zbog sumnje da je Kovačević prikrivao imovinu. Agencija sumnja da joj Kovačević nije prijavio zaradu od bitkoina od oko 438 hiljada evra, akcije u Erste banci, 20 komada oružja i oko 170 hiljada evra koje mu je poklonila sestra, piše CINS.
Kovačević je javnosti postao poznat nakon što je CINS otkrio da su carinici kod njega pronašli sliku Paje Jovanovića i više od 15 hiljada evra u kešu, koje im on nije prijavio. Ipak, protiv Kovačevića nije pokrenut postupak pošto je Više tužilaštvo u Beogradu prihvatilo njegovo objašnjenje da je sliku kupio novcem koji mu je dala sestra, kako je otkrio CINS.
Kovačeviću ovo nije prvi put da ga Agencija hvata u prikrivanju imovine – ranije je otkriveno da nije prijavio 130 hiljada evra, automobil i oružje.
Policija nabavila softver za prepoznavanje lica
Novinari BIRN-a otkrili su u novembru prošle godine da je nekoliko meseci ranije MUP nabavio softver za prepoznavanje lica, iako ne postoji zakon koji policiji dozvoljava upotrebu ovakve tehnologije. Država pokušava da reguliše i dozvoli upotrebu ove tehnologije kroz Zakon o unutrašnjim poslovima, ali je nacrt novog zakona već dva puta povučen iz procedure jer je naišao na ogromne kritike stručne javnosti.
Nije poznato da li je softver u upotrebi.
Luka Bojović proteran u Srbiju
Čuveni kriminalac Luka Bojović u decembru je stigao u Srbiju. Bojović je u domovinu proteran iz Španije pošto je odslužio dve trećine zatvorske kazne od 18 godina na koju je osuđen zbog više krivičnih dela.
Bojović je u Srbiji slobodan čovek – protiv njega se ne vodi nijedan postupak. U poslednjem postupku koji se vodio protiv njega on je 2015. godine oslobođen optužbi za ubistvo i pokušaj ubistava, ali je tri godine kasnije Vrhovni kasacioni sud utvrdio da su sudije prekršile zakon kada su ga oslobodile. Ključni razlog bio je to što sudije nisu među dokaze uvrstile tajna pisma pronađena u stanu u kome se Bojović krio u Španiji, a kojima se komentariše sudski proces protiv u Srbiji i daju instrukcije kako da se utiče na svedoke. Detalje pročitajte u posebnoj priči.
Bojović je u Španiji uhapšen 2012. godine. Dok se nalazio u zatvoru vođstvo nad njegovom kriminalnom grupom preuzeo je njegov najbliži saradnik Filip Korać. BIA je ovu grupu opisala kao „jednu od najopasnijih kriminalnih grupa koja deluje u međunarodnim okvirima“. Grupa je ušla i u rat koji je izbio između škaljarskog i kavačkog klana i bila blizak saveznik škaljarcima.
Velika Britanija uvela sankcije Tešiću, Radoičiću i Veselinoviću
Domaći trgovac oružjem Slobodan Tešić, potpredsednik Srpske liste Milan Radoičić i njegov kum kontroverzni biznismen sa Severa Kosova Zvonko Veselinović, stavljeni su u decembru prošle godine pod sankcije Velike Britanije. Kako je saopštilo Ministarstvo spoljnih poslova te zemlje, ovaj talas sankcija odnosi se na „korumpirane aktere i one koji krše i zloupotrebljavaju ljudska prava, kao i na počinioce seksualnog nasilja u sukobu“.
U saopštenju se navodi da je Radoičić privrednik koji se bavi građevinskom industrijom i potpredsednik Srpske liste, koji je profitirao od prisvajanja državnih ugovora i iskoristio svoj uticaj da svojim građevinskim kompanijama dodeljuje unosne ugovore. Tešić je opisan kao „značajan trgovac oružjem iz Srbije, optužen za podmićivanje glavnog državnog tužioca druge zemlje“.
Sva trojica odranije su pod sankcijama američkog Trezora.
Nacrt zakona o policiji: kršenje prava građana
Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je novi nacrt Zakona o policiji kojim je predložilo izmene koje su naišle na žestoke kritike.
Nacrt je, kako je istakla stručna javnost, policiji davao ovlašćenja za koja deluje da su usmerena direktno protiv građana koji izražavaju nezadovoljstvo i protest stanjem u društvu. Policija bi ovim izmenama imala mogućnost upada u stan bez sudskog naloga i to ukoliko ima samo sumnju da se unutra priprema krivično delo, što su relevantne organizacije ocenile kao neustavno. Kritičari su naveli i da predložena rešenja daju velika diskreciona ovlašćenja ministru policije, koji je politička ličnost, a umanjuju ulogu direktora policije, a problematično je bilo i predloženo ograničavanje slobode kretanja, biometrijski nadzor građana, kao i davanje ovlašćenja pojedinim građanima da obavljaju poslove policajaca.
Nakon burne rekacije javnosti, nacrt zakona je poslednje nedelje 2022. godine povučen iz procedure.
Slično se desilo i krajem 2021. godine, kada se javnost takođe pobunila protiv spornih izmena Zakona o policiji. Tada je nacrt povučen na molbu predsednika Aleksandra Vučića.
Više od dve decenije bez konačne presude za ubistvo Ćuruviju
Iako se očekivalo da će prošle godine biti doneta konačna presuda za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, to se ipak nije desilo. Apelacioni sud u Beogradu odlučio je sredinom decembra da je potrebno još jedno suđenje, ovaj put pred ovim sudom, i početak zakazao za mart 2023. godine.
Postupak se našao pred apelacijom nakon žalbi na presudu Višeg suda iz decembra 2021. kojom su četvorica bivših pripadnika Resora državne bezbednosti osuđena na ukupno 100 godina zatvora. Ključni problem ove presude je uvođenje NN lica – naime, sudije u presudi konstatuju da je Ćuruviju ubila nepoznata osoba, iako tužilaštvo tvrdi da je to učinio Miroslav Kurak. Zbog ovakve odluke sudija već je pala jedna presuda u ovom postupku – nju je apelacioni sud ukinuo uz obrazloženje da je “prekoračena” optužnica.
Optužnica za ubistvo Ćuruvije, podsetimo, podignuta je 2014. godine, 15 godina od ubistva. U njoj se navodi da je ubistvo naredio neko iz vlasti čiji je Ćuruvija bio veliki kritičar. Naređenje je, piše u optužnici, preneo Radomiru Markoviću, načelniku beogradskog centra RDB-a, koji je posao delegirao Milanu Radonjiću, a Radonjić je organizovao ljude na terenu, Miroslava Kuraka i Ratka Romića.