Siniša Mali: Biografija, istraživanja i najnovije vesti

Siniša Mali

Sinisa_Mali_BW

Foto: Ministarstvo finansija (mfin.gov.rs)

Siniša Mali

Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija

Stranačka pripadnost: Srpska napredna stranka
Funkcija u stranci: potpredsednik

Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija

Stranačka pripadnost: Srpska napredna stranka
Funkcija u stranci: potpredsednik

Biografija

Siniša Mali jedan je od najbližih saradnika predsednika Srbije Aleksandra Vučića i potpredsednik Srpske napredne stranke.

Rođen je 1972. godine u Beogradu. Diplomirao je i magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, a potom je magistrirao i na Univerzitetu Vašington u Sent Luisu u Sjedinjenim Američkim Državama. Na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu 2013. godine odbranio je doktorsku disertaciju na temu „Kreiranje vrednosti kroz proces restrukturiranja i privatizacije – Teorijske koncepcije i ostvareni rezultati u Srbiji“. Beogradski univerzitet je, međutim, dva puta doneo odluku da je doktorat Malog plagijat. Obe odluke su poništene na sudu iz proceduralnih razloga što je Siniša Mali tumačio kao dokaz da se ne radi o plagijatu. U vreme dok se odlučivalo o tome da li je plagirao doktorat, Mali je bio na funkciji ministra finansija i upisao je još jedne doktorske studije – na univerzitetu u Košicama u Slovačkoj. Tamo je, kako se tvrdi u njegovoj zvaničnoj biografiji, doktorirao 2023. godine.

 

Mali je još 2001. postavljen za pomoćnika ministra za privatizaciju, a zatim je prešao u Agenciju za privatizaciju i postao direktor centra za tendere. U ovoj instituciji je vodio više spornih privatizacija, poput privatizacije „Beopetrola“ i kompanije „Bratstvo“ koju je privatizovao njegov otac.

 

Značajan uspon u karijeri Mali je napravio 2012. godine kada je postao savetnik za privredu i finansije tada prvog potpredsednika Vlade Aleksandra Vučića. Potom je postao predsednik Privremenog organa grada Beograda, a 2014. godine gradonačelnik. Na ovu funkciju, kako je sam posvedočio, došao je po ideji Andreja Vučića, brata Aleksandra Vučića. U intervjuu koji je te godine dao za hrvatski magazin, a koji domaći mediji nisu preneli, Mali je Andreja Vučića predstavio kao „sivu eminenciju“ vladajuće Srpske napredne stranke. Bio je to prvi put da je neko predsednikovog brata javno označio kao jednog od ključnih ljudi SNS-a. 

 

Kao gradonačelnik glavnog grada Mali je učestvovao u pregovorima sa investitorima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata o izgradnji projekta „Beograd na vodi“. Ovaj projekat obeležili su netransparentni dogovori, povlašćeni uslovi za arapske investitore, ustupanje državnog zemljišta bez adekvatne naknade. Desilo je nešto i potpuno nezakonito što su stručnjaci opisali kao suspendovanje pravne države – u aprilu 2016. privatni objekti u jednoj od ulica u kojoj je planirana gradnja projekta preko noći su srušeni bez ikakve dozvole, samo jer su bili prepreka „Beogradu na vodi“. Bivša supruga Siniše Malog, Marija Mali, ispričala je u intervjuu za KRIK da joj se on pohvalio da je organizovao rušenje. Ipak, do danas niko nije procesuiran zbog ovog događaja u Savamali.

 

Dok je bio Vučićev savetnik i na čelu Beograda, Mali je ujedno bio vlasnik i direktor ofšor firmi sa Britanskih Devičanskih Ostrva posredstvom kojih je kupio 24 stana u odmaralištu na Crnom moru u Bugarskoj. Ove stanove Mali je, kako je otkrio KRIK, otkupio od direktora ruske kompanije „Lukoil“ – kojoj je prethodno pomogao da kupi „Beopetrol“ u spornoj privatizaciji.

 

Poreklo novca kojim je kupio stanove Mali nije mogao da objasni Agenciji za sprečavanje korupcije koja je pokrenula postupak provere njegove imovine. Ova institucija utvrdila je i da joj Mali nije prijavio da je bio direktor ofšor firmi, kao ni da je bio vlasnik nekoliko bankovnih računa. Agencija je posumnjala i da je Mali učestvovao u pranju novca tako što je jednu svoju firmu prodao svojoj drugoj firmi za pola miliona evra. Agencija je svoje nalaze poslala tužilaštvu, ali ono nije istražilo njegove poslove. Protiv njega se vodio samo postupak jer nije na vreme prijavio imovinu Agenciji, ali je i on obustavljen pošto je Mali uplatio 200.000 dinara u humanitarne svrhe.

 

U februaru 2017. godine Marija Mali je dala intervju KRIK-u u kome je otkrila detalje o skrivenim poslovima i imovini svog nekadašnjeg supruga. Ispričala je da je i sama bila primorana da učestvuje u sumnjivim poslovima u koje ju je Mali tokom braka uključivao – rekla je da je bila ucenjena da mu pomogne da slaže Agenciju za borbu protiv korupcije o svojim prihodima, kao i da ju je postavljao kao direktorku predstavništava ofšor firmi, bez objašnjenja čemu neke od njih služe. 

 

Uprkos svim ovim aferama, Mali je napredovao. Od 2018. godine je tri puta uzastopno postavljan za ministra finansija.

Siniša Mali i 24 stana

U vreme kada je bio gradonačelnik Beograda Siniša Mali bio je vlasnik dve ofšor firme sa Britanskih Devičanskih Ostrva preko kojih je kupio 24 stana u luksuznom letovalištu u Bugarskoj. Ukupna vrednost stanova bila je oko pet miliona evra, a Mali nije mogao da objasni poreklo novca kojim je kupio ove nekretnine. 

 

Stanove je kupio od Srđana Dabića, bivšeg direktora srpskog ogranka ruske naftne kompanije „Lukoil“. Ova firma je od države kupila „Beopetrol“ u vreme dok je Mali bio u Agenciji za privatizaciju, a Savet za borbu protiv korupcije kasnije je utvrdio da „Lukoil“ nije ispunio ugovor i da je „Beopetrolu“ naneo štetu od nekoliko miliona evra. 

Intervju Marije Mali, bivše supruge Siniše Malog

Marija Mali je u februaru 2017. godine dala intervju KRIK-u u kome je otkrila detalje o skrivenim poslovima i imovini svog nekadašnjeg supruga Siniše Malog. Na ovaj potez Marija Mali odlučila se jer je nakon razvoda od Siniše Malog izgubila starateljstvo nad decom, kao i jer je odbačena prijava koju je protiv njega podnela zbog fizičkog napada. 

 

Novinarima je ispričala da je bila primorana da učestvuje u sumnjivim poslovima u koje ju je Mali tokom braka uključivao – rekla je da je bila ucenjena da mu pomogne da slaže Agenciju za borbu protiv korupcije o svojim prihodima, kao i da ju je postavljao na mesta direktora predstavništava ofšor kompanija, bez objašnjenja čemu neke od tih firmi služe. Otkrila je i da joj se Mali pohvalio da je organizovao nezakonito rušenje u Savamali 2016. godine. Za većinu tvrdnji novinarima je pokazala dokaze u vidu prepiski, overenih izjava, računa i drugih dokumenata.

Siniša Mali i rušenje u Savamali

U vreme dok je Siniša Mali bio gradonačelnik Beograda, u izbornoj noći 24. aprila 2016. godine, nezakonito su srušeni privatni objekti u Hercegovačkoj ulici u beogradskoj četvrti Savamala. Na ovom prostoru u to vreme uveliko je u toku bila izgradnja projekta koji je Mali ispregovarao – „Beograda na vodi“. 

 

Objekti u privatnom vlasništvu srušeni su bagerima, a osobe pod fantomkama koje su učestvovale u rušenju lišavale su slobode građane koji su se tu zatekli. Policija nije reagovala na pozive ovih ljudi i nije izašla na mesto događaja. Tadašnji premijer Aleksandar Vučić je nakon rušenja kao odgovorne označio najviše organe gradske vlasti u Beogradu rekavši: „Onaj koji je te objekte rušio noću je kompletni idiot.” Ubrzo je prestao da komentariše slučaj rekavši da će institucije da urade svoj posao.

 

Bivša supruga gradonačelnika Beograda, međutim, u intervjuu za KRIK 2017. godine otkrila je da joj se Siniša Mali pohvalio da je organizovao rušenje „nekih kolibica“ u Savamali. Objasnio je, kako je ispričala, da je morao da otkloni smetnje izgradnji projekta „Beograda na vodi“. 


Mali je negirao učešće u ovim događajima, a tužilaštvo ga nije ni saslušalo. Do danas niko nije procesuiran ni za organizovanje rušenja niti osobe koje su rušenje izvršile. U celom slučaju jedino je osuđen policajac Goran Stamenković jer je zaustavio kolege da izađu na teren tokom rušenja.

Siniša Mali i sumnje na korupciju

Siniša Mali bio je uključen u više sumnjivih i koruptivnih poslova, ali zbog toga nikada nije odgovarao, kako je ranije otkrio KRIK. 

 

Tako, dok je radio u Agenciji za privatizaciju nadgledao je privatizaciju kompanije „Beopetrol” koja je 2003. godine prodata ruskom „Lukoilu” za 117 miliona evra. Savet za borbu protiv korupcije je tu privatizaciju ocenio kao spornu. Osim toga, privatizacija „Bratstva“ iz 2004. godine je poništena kad je utvrđeno da je pobednik aukcijske prodaje, Sinišin otac Borislav Branislav Mali, imao podatke koje nisu imali drugi učesnici, a koje je mogao da mu otkrije samo sin. Mali je takođe učestvovao u prodaji vršačkog preduzeća „Alfa proteina“, nakon čega je 10 hektara zemljišta te firme nezakonito prebačeno u vlasništvo njegove porodice. Vlasnik „Alfa proteina“ osuđen je zbog nelegalnog prebacivanja zemlje, ali protiv Malog i članova njegove porodice nije vođena istraga. Sud u Pančevu je 2018. odlučio da zemljište bude vraćeno državi.

 

Mali nije do kraja objasnio ni poreklo novca kojim je plaćao školarine za svoje troje maloletne dece. On je rekao da školarinu koja godišnje iznosi 60.000 evra finansiraju njegovi bliski prijatelji iz inostranstva.  

 

U julu 2019. KRIK je otkrio i koruptivne veze sa kompanijom „Milenijum tim“.

 

Naime, Sinišin rođeni brat Predrag Mali godinama je vozio „audi“ u vlasništvu firmi srpskih biznismena Ivana Bošnjaka i Stojana Vujka. Automobil je najpre bio u vlasništvu njihove poznate firme „Milenijum tim“ angažovane na najvrednijim državnim projektima, uključujući i „Beograd na vodi“. Sem automobila, biznismeni su na korišćenje ustupili i stan u kojem je stanovala devojka Predraga Malog. Nekoliko stručnjaka reklo je tada za KRIK da se ovakav vid ustupanja automobila i nekretnina može tumačiti kao klasičan primer korupcije. Agencija za borbu protiv korupcije, međutim, utvrdila je da nema osnova da protiv Malog pokrene postupak.

Regovanja na Sinišu Malog

Nekoliko državnih institucija ispitivalo je sumnje da je Siniša Mali umešan u korupciju. 

 

Ipak, svi postupci protiv njega na kraju su obustavljeni. 

 

Tako, i pored objavljenih dokaza koji ukazuju da je Mali učestvovao u pranju novca, Više tužilaštvo je istaklo da on nije kriv za ovo krivično delo – ne dajući javnosti objašenjenje. Za to što nije prijavio imovinu Agenciji za borbu protiv korupcije, Mali je izbegao istragu tako što je uplatio 200.000 dinara (nešto manje od 1.700 evra) u humanitarne svrhe.

Siniša Mali odbio da odgovori na pitanja novinara KRIK-a

Obezbeđenje gradonačelnika Beograda Siniše Malog fizički je sprečilo novinare KRIK-a da mu postave pitanje u vezi sa 24 stana koje je Mali kupovao i prodavao kao direktor dve ofšor firme.

 

Novinari su pošli za gradonačelnikom koji se sa nekolicinom ljudi uputio prema gradilištu, rekli da su sa portala KRIK i zamolili ga da stane kako bi mu postavili pitanje.

 

Siniša Mali nije hteo da razgovara sa novinarima, što se vidi na snimku.

21/10/2015

Video

Siniša Mali i obećanje KRIK-u

Siniša Mali nikada nije pristao da KRIK-u da intervju, a na javnim događajima je izbegavao da odgovori na pitanja naših novinara. Dva dana nakon što je 2015. godine objavljen tekst Siniša Mali tajno kupio 24 stana na bugarskom primorju, njegovo obezbeđenje fizički je sprečilo novinare KRIK-a da mu postave pitanje.

 

Nakon ovog događaja usledila je vanredna konferencije za novinare na kojoj je Mali rekao kako nema obezbeđenje i da su pripadnici komunalne policije sprečili novinare KRIK-a da mu postave pitanje zbog čega se izvinio. 

 

Mali je tada dao i obećanje novinarima KRIK-a: „Ukoliko utvrdite da sam vlasnik bilo kojeg od ovih stanova, svi su vaši. Dobićete ključ istog trenutka.“

 

Šest godina kasnije, nakon što su u okviru međunarodnog novinarskog istraživanja „Pandorini papiri“ objavljeni novi dokumenti koji su nesumnjivo pokazali da je je Mali bio vlasnik ofšor kompanija koje su u Bugarskoj kupile stanove, tada već ministar finansija Siniša Mali odbio je da odgovori na pitanja KRIK-a.


Predsednik Srbije Aleksandar Vučić godinama brani svog bliskog saradnika od sumnji da je umešan u korupciju. I bivša premijerka Ana Brnabić tvrdila je da ministar finansija Siniša Mali nije bio vlasnik 24 luksuzna stana u Bugarskoj.

Mreža za istraživanje kriminala i korupcije

Mreža za istraživanje kriminala i korupcije

© 2024 Sva prava zadržana

011 420 43 04

062 85 03 266 (Signal)

Makenzijeva 46, 11111 Beograd, Srbija

Tvoja donacija nam pomaže da i dalje otkrivamo korupciju i kriminal, a mi uzvraćamo poklonima i različitim pogodnostima na portalu KRIK.

Pomozi nam da nastavimo da istražujemo!

Donacije možeš da uplatiš u pošti, banci ili preko PayPal-a