Porodica azerbejdžanskog predsednika tajno poseduje rudnik zlata

Porodica azerbejdžanskog predsednika tajno poseduje rudnik zlata

Porodica Alijev (foto: Leyla Aliyeva official)

Porodica Azerbejdžanskog predsednika Ilhama Alijeva koristi ofšor kompanije u Panami da drži tajne uloge u rudnicima zlata i imovinu u Londonu, pokazuje istraživanje „Panamska dokumenta“.

Priredila: Bojana Pavlović

Ilham Alijev postao je predsednik Azerbejdžana 2003. Ovu bivšu sovjetsku republiku bogatu naftom prethodnih 10 godina vodio je Ilhamov otac, Hejdar Alijev, saradnik sovjetske bezbednosne službe KGB, čiju je vladavinu obeležila represija nad političkim oponentima.

Osim što je te godine postao predsednik, Ilham Aljev osnovao je mrežu ofšor kompanija. Posredstvom ovih tajnih firmi članovi njegove porodice, prijatelji i saradnici sticali su vrednu imovinu u inostranstvu, preuzeli kontrolu u najisplativijim industrijskim granama i prirodnim resursima, uključujući i do sada nepoznati veliki rudnik zlata.

Novi detalji ofšor imperije Alijevih pojavljuju se u dokumentaciji agencije za osnivanje ofšor firmi „Mossack Fonseca“, do koje su došli novinari Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara (ICIJ) i „Zidojče Cajtung“ i drugih medijskih partnera, među kojima je i KRIK.

Porodične veze

Ilham Alijev

Predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev (foto: OCCRP)

Dokumenta pokazuju da je sredinom 2003, nekoliko meseci pre nego što Alijev izabran za predsednika, Fazil Mamdov, ministar finansija Azerbejdžana, osnovao korporaciju „Ata Holding“ i u nju uključio članove prodice predsednika stvarajući tako veliko poslovno i političko partnerstvo.

Korporacija „Ata Holding“ ima udeo u azerbejdžanskim bankama, telekomunikacionim, građevinskim kompanijama, rudnicima i nalazištima nafte i gasa. Po poslednjoj proceni iz 2014, „Ata Holding“ poseduje 490 miliona dolara imovine. Najskorije informacije pokazuju da većinsko vlasništvo firme „Ata Holdinga“, ima firma „Hughson Management Inc.“ Na dokumentu koji su overili agenti „Mossack Fonseca“, vidi se da su direktori firmi predsednikove ćerke Lejla i Arzu, i jedan švajcarski advokat.

Procurila dokumeta pokazuju da je ministar finansija osnovao firmu kod agenta „Mossak Fonseca“ sa Paname. Ubrzo je osnovao i drugi ofšor – i to fondaciju.

Dve godine pošto je osnovana fondacija, 2005. godine, supruga predsednika i članica parlamenta Mehriban Alijeva postala je, sa Mamadovim, njena direktorka.

Korisnici dobiti ofšor fondacije bili su članovi porodice predsednika – njegov sin Hejdar koji je tada imao šest godina, ćerke devetnaestogdišnja Lejla i sedamnaestogodišnja Arzu, kao i prijatelji i saradnici porodice i njihova deca. Nije međutim sigurno, da li je ova dobit isplaćena članovima porodice.

Fondacija je ugašena je u januaru 2007, da bi u februaru 2014. nekoliko meseci pošto je Alijev izabran za predsednika po treći put, advokat iz Londona zatražio je da se društvo ponovo akivira.

ICIJ nije uspeo da dođe do odgovora u vezi sa ovim istraživanjem. U ranijim obraćanjima javnosti, predsednikov portparol izjavio je da su ćerke predsednika odrasle i imaju prava da imaju svoje poslove.

Mreža ofšor kompanija

Podaci o vezama članova porodice Alijev sa različitim ofšor strukturama nisu nova. Ranija istraživanja ICIJ-ja već su dokazala da je porodica predsednika posedovala firme u ofšor oazama. Podaci agencije „Mossack Fonseca“ značajno dopunjuju ova istraživanja i otkrivaju nove podatke o firmama koje su posedovale predsednikove ćerke i njegova sestra.

Mehriban Alijeva

Supruga predsednika Azerbejdžana Mehriban Alijeva (foto: OCCRP)

Dokumenta agenta za otvaranje firmi pokazuju da je porodica preuzela kontrolu nad zlatnim rudnikom. Vlada Azerbejdžana dala je 2006. odobrenje za iskopavanje konzorcijumu nekoliko firmi. Po ugovoru, 70 odsto profita rudnika ide konzorcijumu, a 30 odsto vladi, i to na 30 godina.

Azerbejdžanski novinari koji rade za OCCRP otkrili su 2012. da je jedna, od četiri firme u konzorcijumu u vlasništvu tri ofšor firme sa Paname i da njom upravljaju predsednikove ćerke i švajcarski advokat Mestelan prijatelj porodice.

Novinarka OCCRP-ja i ICIJ-ja koja je radila na priči i otkrila poslove porodice Alijev, Hadidža Ismailova uhapšena je 2015. i osuđena je na 7,5 godina zatvora zbog različitih dela, a zapravo zbog svojih novinarskih otkrića.

Porodica Alijevih je preko mreže firmi preuzela većinski udeo u konzorcijumu.

Postoji skoro 400 dokumenata koji pokazuju da su firme Alijevih bile važan klijent agencije „Mossack Fonseca“. Tu su računi, korporativna prepiska, uputstva za otvaranje računa u banci, mejlovi sa natpisom „hitno“. Advokatska firma naplatila Alijevima hiljade dolara između 2005. i 2014. godine.

U januaru 2016. godine, rudari su protestovali pred parlamentom Azerbejdžana, navodeći da im plate nisu isplaćene od 2014. godine kada je rudnik je naglo zatvoren.

Diktatorski Azerbejdžan – prijatelj Srbije

Srbija gradi bliske odnose sa Azerbejdžanom od maja 2010. godine kada su predsednici Boris Tadić i Ilham Alijev potpisali sporazume o saradnji država u oblasti ekonomije, bezbednosti i diplomatije.

Vučić u poseti Alijevu

Premijer Vučić u poseti Alijevu (foto: prezident.az)

Naredne godine u beogradskom parku Tašmajdan podignut je spomenik pokojnom azerbejdžanskom diktatoru Hejdaru Alijevu, ocu sadašnjeg predsednika. Obnovu Tašmajdanskog parka, kao i parka u Novom Sadu, finansirala je vlada Azerbejdžana.

Iste godine vlasti Bakua platile su i obnovu Bajrakli džamije u Beogradu i Crkve Svete Petke u Novom Sadu. Srbija je 2012. uzela kredit od Azerbejdžana za izgradnju puteva. Uslov kreditiranja bio je da firma „AzVirt“ iz Bakua bude glavni izvođač radova.

Nova vlast Srbije očuvala je bliske veze sa Azerbejdžanom. Učestale su posete naših zvaničnika toj zemlji i osim premijera Aleksandra Vučića i predsednika Tomislava Nikolića tamo su prethodnih godina putovali mnogi srpski zvaničnici.

Gradske vlasti u Beogradu su jednu ulicu nazvali po Bahtjaru Vagabzadeu, azerbejdžanskom pesniku.

Comments are closed.