Politički uticaj na rad policije, tužilaca i sudija, cenzura medija i učestale pretnje i napadi na novinare, neke su od zamerki iz izveštaja Evropske komisije o napretku Srbije.
Piše: Bojana Jovanović
Ocena je Evropske komisije da je u Srbiji učinjen pomak u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali da to još nije na zadovoljavajućem nivou.
U izveštaju se navodi da je broj pravosnažno okončanih postupaka u oblasti organizovanog kriminala i dalje mali.
Srbiji se zamera da su istrage kriminalnih organizacija često usmerene na pojedince, a ne bave se kompanijama i organizacijama koje su bitan deo kriminalne mreže. Ne vode se ozbiljne finansijske istrage koje bi pratile tokove novca, a Srbija još nije uvela preventivno „zamrzavanje“ imovine osoba protiv kojih se vodi istraga.
Problematično je i to, smatra Evropska komisija, što Srbija nema strategiju za borbu protiv visokotehnološkog kriminala.
Slično je i u oblasti korupcije gde su izostali su konkretni rezultati – istrage, optužnice i presude u slučajevima korupcije, uključujući i onu na visokom nivou, piše u izveštaju.
U izveštaju se ne pominju konkretni slučajevi, ali piše da su mediji otkrili nezakonito postupanje u pojedinim slučajevima koje nadležni organi nisu ozbiljno istražili. Zabrinjavajući su i curenje informacija iz istraga i politički uticaj na istražne organe.
„Politički uticaj na policiju, sudije i tužioce ilustruju česti komentari političara o istragama u toku i donetim sudskim odlukama“, piše u izveštaju.
Zamerka je i što još nije usvojen novi Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije, ali i to što Vlada i dalje ne prihvata preporuke sopstvenog savetodavnog tela – Saveta za borbu protiv korupcije.
Pritisci na novinare
Napretka u odnosu na prošlu godinu nije bilo ni kada je u pitanju sloboda izražavanja.
Pretnje, nasilje i zastrašivanje novinara i dalje predstavljaju razlog za zabrinutost, a istrage i konačne presude za napade na novinare su retke.
Politička kontrola u medijskom sektoru dovela je do široko rasprostranjene autocenzure. Sa druge strane, toleriše se govor mržnje i time se retko bave regulatorni organi i tužioci.
Evropska komisija ocenjuje i da izjave političara u vezi sa istraživačkim radom novinara ne doprinose stvaranju okruženja u kom će postojati potpuna sloboda govora.
Medijska izveštavanja na osnovu anonimnih izvora i procurelih informacija koja otkrivaju detalje istraga ili najavljuju hapšenja, podrivaju poverenje u pravosudne institucije, krše Zakon o zaštiti podataka o ličnosti i osporavaju pretpostavku nevinosti, navodi se u izveštaju.
Onlajn sloboda izražavanja je takođe izložena pretnjama, posebno imajući u vidu povećan pritisak i napad na onlajn novinare i blogere. Policija nije preduzela akcije da ukloni opasnost novinarima koji imaju policijsku zaštitu što predstavlja veliku smetnju da slobodno obavljaju svoj posao. Nije ostvaren napredak ni u istragama ubistva novinara 1999. i 2001. godine.