Evropska komisija: Srbija kasni sa aktivnostima u oblasti pravosuđa

Evropska komisija: Srbija kasni sa aktivnostima u oblasti pravosuđa

Srbija u proteklih šest meseci kasni s brojnim aktivnostima na uspostavljanju efikasnog i transparentnog sistema pravosuđa, ocenjuje se u internom dokumentu Evropske komisije o napretku Srbije u poglavljima 23 i 24 o vladavini prava. 

Izvor: Beta

Na osnovu izveštaja Evropske komisije o napretku u oblasti vladavine prava članice EU odlučiće koliko će poglavlja u pregovorima sa unijom Srbija otvoriti na konferenciji koja treba da bude održana sledeće nedelje u Briselu.

U delu izveštaja koji se odnosi na pravosuđe konstatuje se da je u Srbiji u toku proces ustavne reforme.

Navodi se da je Srbija ostvarila mali napredak u uspostavljanju sistema imenovanja sudija i tužilaca i jačanju uloge Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca u nadzoru nad pravosuđem i tužilaštvom, ali da se kasni sa prenosom pojedinih nadležnosti na ove institucije.

Iz Komisije ističu da je objektivan, na rezultatima zasnovan i transparentan sistem izbora i imenovanja ključan za unapređenje rada sudija i tužilaca kao za i efikasnost sistema.

U maju i junu 2017. imenovano je deset predsednika sudova, ali je i dalje 11 sudova na čijem su čelu vršioci dužnosti predsednika od kojih su neki među najvećim sudovima u zemlji.

Navodi se da se stari slučajevi rešavaju i da se povećava broj predmeta koji se rešavaju vansudski, ali da se kasni sa aktivnostima usmerenim na uspostavljanje efikasnog, transparentnog i celovitog sistema.

Upozorava se i da je nedavno istraživanje koje su sprovela profesionalna udruženja ukazalo da pravosuđe slučajeve gde najviši zvaničnici komentarišu istrage u toku, optužnice ili sudske postupke vidi kao vrstu pritiska na njihov rad na šta je reagovao Visoki savet sudstva.

Bez statističkih podataka o efikasnosti sudstva

U dokumentu se ukazuje da bi bilo poželjno uspostaviti sveobuhvatni elektronski sistem upravljanja slučajevima i dokumentima koji bi trebalo da zajedno koriste sudovi i tužilaštva na nivou zemlje.

Iako je od avgusta ove godine ostvaren napredak u uvođenju sistema statističkog izveštavanja za osnovne i više sudove u Vrhovnom kasacionom sudu, Srbija još nije u poziciji da pruži sveobuhvatne statističke podatke o efikasnosti sudstva.

Visoki savet sudstva je sa ciljem omogućavanja boljeg pristupa propisima i sudskoj praksi razvio novu elektronsku bazu podataka koja sadrži odluke i presude.

Borba protiv korupcije

U delu izveštaja koji se odnosi na borbu protiv korupcije navodi se da iako su u julu ove godine izabrani članovi upravnog odbora i direktor Agencije za borbu protiv korupcije, kao i nekoliko članova Saveta za borbu protiv korupcije nije ostvaren napredak u obezbeđivanju efikasnog monitoringa u oblasti borbe protiv korupcije.

Konstatuje se da se kasni i u usvajanju novog Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije i ocenjuje da Agenciji kao nezavisnom telu treba obezbediti sredstva i političku podršku da bi u potpunosti mogla da obavlja ulogu prevencije u borbi protiv korupcije.

Kasni se u primeni pravila koje bi obavezalo vladu da razmatra izveštaje Saveta za borbu protiv korupcije u roku od tri meseca od njihovog podnošenja kao i da izveštaje prosleđuje skupštini koja će usvajati zaključke.

Podsećaju i da je u julu 2017. vlada imenovala dva nova člana Saveta za borbu protiv korupcije bez konsultacija sa postojećim članovima što je suprotno ustanovljenoj praksi. Navodi se i da Savet sada ima osam od predviđenih 13 članova i da i dalje nije sistematski konsultovan kada je reč o nacrtima zakona koji imaju potencijal da utiču na korupciju u Srbiji.

Comments are closed.