Raste procenat ubistava ljudi koji se u medijima povezuju sa organizovanim kriminalnim aktivnostima u odnosu na ukupan broj ubistava u Srbiji.
Piše: Saša Đorđević, istraživač Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP).
27 od 103 ubistva u 2018. godini imaju odlike kriminalnih likvidacija.
Počinioci su nepoznati u dve trećine kriminalnih likvidacija.
U Srbiji je u prethodnih skoro šest godina izvršeno 95 ubistava koja imaju odlike kriminalnih likvidacija. Rekordna je ova godina, pa je tako do sada izvršeno 27 ubistava, kako pokazuje KRIK-ova baza kriminalnih likvidacija „Crna knjiga“. Posebno zabrinjava što u kontinuitetu raste procenat ubistava osoba koje se u medijima povezuju sa organizovanim kriminalnim aktivnostima u odnosu na sva ubistva u Srbiji od 2012. godine. Jedini izuzetak je 2016. kada je duplo smanjen broj kriminalnih likvidacija u odnosu na 2015. godinu, ali je već naredne godine procenat duplo skočio.
Situacija je još gora ako se razmatra nedavna izjava predsednika Republike koji kaže da je tokom 2018. u Srbiji izvršeno 103 ubistva.
Time je nešto više od četvrtine ubistava u Srbiji povezano sa organizovanim kriminalnim aktivnostima što je za deset odsto više nego 2017. godine. Takav podatak zabrinjava zbog bezbednosti i slike kako se institucije bore protiv kriminala, a posebno ako se uzme u obzir da su počinioci nepoznati za dve trećine kriminalnih likvidacija od 2012. godine. Rešeno je samo nešto više od osam odsto.
Kriminalne likvidacije ili ubistva povezana sa kriminalnim aktivnostima i grupama su drugačija od onih koja su motivisana lošim međuljudskim odnosima ili društveno-političkim okolnostima. Motiv kriminalaca je najčešće veći profit, odmazda ili eliminisanje protivnika iz drugog kriminalnog tabora. Interpersonalna ubistva su povezana sa privatnim svađama, dok su društveno-politička u vezi sa statusom pojedinca ili grupe u društvu.
Dodatno, u kriminalnim likvidacijama se skoro uvek koristi vatreno oružje (od raznih modela pištolja preko pušaka do eksploziva) i najčešće sa ciljem da se smanji profit protivnika od droga kao što su heroin, kokain, amfetamini, ekstazi i marihuana. Ubistva su brza, brutalna i organizovana. Mahom se dešavaju između pripadnika iste etničke grupe, dok u samom izvršenju skoro nikada nije uključena samo jedna osoba. Najčešće se sprovode na javnom prostoru. Žrtve su u najvećoj meri muškarci.
Kroz identifikovanje rizičnih prostora u određenom gradu (engl. Risk Terrain Modeling) moguće je predvideti kriminalne likvidacije.
Italijanski istraživači su koristeći ovu metodu i na osnovu podataka o prošlim ubistvima, prodaji droga, oduzetoj imovini koja je stečena kriminalom i rivalitetom kriminalnih grupa utvrdili da je moguće predvideti čak 85 odsto kriminalnih likvidacija, pri čemu su identifikovali jedanaest najkritičnijih oblasti u Napulju u kome se nalazi „Komora”, jedna od najjačih kriminalnih organizacija na svetu. Ovakav podatak je ključan za preventivno delovanje policije.
U Srbiji bi za početak trebalo da policija i tužilaštvo potvrde koja su ubistva zaista povezana sa organizovanim kriminalom. Tako će bezbednost biti veća.