Ključni događaji u vezi sa kriminalom i korupcijom u 2016.

Ključni događaji u vezi sa kriminalom i korupcijom u 2016.

Protekle godine država nije pokazala mnogo uspeha u borbi protiv kriminala i korupcije. Ukinuta je presuda Darku Šariću za šverc kokaina, a Dragoslav Kosmajac, koga je premijer Aleksandar Vučić označio kao najvećeg narko-dilera, optužen je zbog uknjižbe zemljišta. Tužilaštvo je odustalo od krivičnog gonjenja Bogoljuba Karića i on se kao slobodan čovek vratio u Srbiju. Jedini veći uspeh tužilaštva bila je presuda protiv Miroslava Miškovića jer je pomogao sinu da utaji porez mada je i on oslobođen optužbi za malverzacije sa putarskim preduzećima. Uporedo s neuspešnim istragama i suđenjima, mafijaška ubistva nastavila su da se nižu, a najpoznatije od njih je likvidacija vođe huligana Aleksandra Stankovića zvanog Sale Mutavi. Novinari su bili pod pritiskom – dobijali su pretnje, a izrazili su i strah da ih prate i prisluškuju domaće obaveštajne službe. Provladini tablodi  vodili su hajke protiv mnogih novinara, članova nevladinih organizacija, Zaštitnika građana, Poverenika za informacije od javnog značaja i pripadnika opozicionih stranaka. Najdramatičniji slučaj u 2016, ipak, bilo je nelegalno rušenje privatne svojine u Savamali.

Piše: Bojana Pavlović

Prisluškivanje novinara

Godina je počela aferom prisluškivanja novinara. Policajac Uprave kriminalističke policije (UKP) podneo je krivičnu prijavu protiv ministra policije Nebojše Stefanovića u kojoj je naveo da odeljenje pri kabinetu ministra neovlašćeno prati i prisluškuje novinare. Uz krivičnu prijavu dostavio je Izveštaj u vezi sa izvršenom opservacijom u kom su bili detalji o praćenju novinarke Svetlane Vojinović, kao i zapisnik o uništavanju hard diskova sa tim podacima. Ovaj slučaj u javnost je izneo Vukašin Obradović, predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) na konferenciji za novinare. Obradović je izrazio sumnju da je i sam bio pod nadzorom jer je ministar Stefanović slučaj najavio unapred – nekoliko dana pre konferencije Stefanović je rekao da će jedna novinarka izneti lažne navode da je praćena i da će o tome govoriti predsednik jednog novinarskog udruženja. Prijava protiv Stefanovića odbačena je u februaru. Tokom godine više redakcija je izrazilo sumnju da su njihovi novinari praćeni i prisluškivani, ali i da im je prećeno.

Suđenje Šariću za pranje novca ispočetka

Suđenje Darku Šariću za pranje novca u januaru je počelo ispočetka zbog promene člana sudskog veća – sudija Vladimir Vučinić premešten je iz Specijalnog suda u Palatu pravde. Viši sud je ovakvu odluku obrazložio time da mu je istekao mandat, međutim, Vučinić je rekao da je na njega vršen pritisak da napusti sud. Rečeno je da će ponovljeno suđenje Šariću za pranje novca teći ubrzano jer se neće ponovo pregledati svi dokazi, ali ni nakon godinu dana ono nije značajno odmaklo.

Lončareve veze sa zemunskim klanom

KRIK je u februaru objavio istraživačku priču o vezama ministra zdravlja Zlatibora Lončara sa zemunskim klanom. KRIK je otkrio da je Lončar 2002. potpisao ugovor o kupovini stana sa suprugom Sretka Kalinića, najpoznatijeg ubice zemunskog klana. Ugovor je potpisan deset dana nakon smrti crnogorskog mafijaša za čije ubistvo Lončara optužuju svedoci saradnici sa suđenja zemunskom klanu. Lončar do danas nije u javnosti objasnio ovaj slučaj, a premijer Aleksandar Vučić ga je, uprkos otkriću, ponovo postavio za ministra zdravlja u avgustu 2016. godine.

Vučinić napustio sudstvo

Novim godišnjim rasporedom za 2016. sudija Vladimir Vučinić premešten je iz Posebnog odeljenja u Palatu pravde. Ovo je bio poslednji u nizu događaja zbog kojih je sudija Vučinić odlučio da postane advokat. Viši sud obrazložio je odluku istekom mandata, međutim, Vučinić je javno rekao da je na njega vršen pritisak. Predsednik suda Aleksandar Stepanović tražio je od njega da opozove odluku da Miroslavu Miškoviću privremeno vrati pasoš što je Vučinić odbio. Pritisci su se nastavili i nizom disciplinksih postupaka koje je predsednik suda protiv njega pokrenuo. Slučajevi u kojima je Vučinić sudio dodeljeni su drugim sudijama i krenuli su ispočetka.

Medijska hajka na KRIK

U martu 2016. godine KRIK je započeo istraživanje imovine premijera Aleksandra Vučića i njegove porodice. Tokom istraživanja urednik KRIK-a Stevan Dojčinović bio je meta medijskog napada provladinog tabloida „Informer“. Nekoliko dana zaredom „Informer“ je na naslovnim stranama objavljivao da je Dojčinović mafijaš, sadomazohista, špijun i medijski terorista. Zabrinjavajuće je i što su se u „Informeru“ pojavili detalji o  KRIK-ovom istraživanju, šta je od dokumentacije sakupljeno, radni naslov teksta, ali i detalji telefonskih razgovora novinara. KRIK veruje da je ove podatke sakupila Bezbednosno-informativna agencija (BIA) nadzorom rada redakcije. Tokom medijskog napada, novinarima KRIK-a podršku su pružile kolege iz drugih redakcija, a na društvenoj mreži tviter pokrenuta je jednočasovna akcija #PodržiKRIK.

Mesec dana kasnije KRIK je objavio istraživačku priču u kojoj je otkrio da se u vlasništvu premijera Aleksandra Vučića i članova njegove porodice nalazi sedam nekretnina u srpskoj prestonici koje vrede više od milion i sto hiljada evra.

Panamski papiri

U aprilu je objavljen jedan od najvećih svetskih novinarskih projekata – „Panama Papers“. Istraživački novinari iz više od 100 svetskih medija analizirali su dokumenta procurela iz jedne od najvećih agencija za osnivanje ofšor firmi u svetu „Mossack Fonseca“ sa Paname. Među slavnima koji su poslovali preko ofšora našao se premijer Islanda Sigmund David Gunlaugson , otac tadašnjeg britanskog premijera Dejvida Kamerona, fudbaler Lionel Mesi, porodica azerbejdžanskog predsednika Ilhama Alijeva… KRIK je analizirao dokumentaciju u vezi sa Srbijom. Usluge panamske agencije koristili su porodični prijatelj i poslovni partner gradonačelnika Beograda Siniše Malog biznismen Vladimir Delić, biznismeni Vuk Hamović, Zoran Drakulić, Miodrag Kostić, Filip Cepter, Srđan Šaper

Rušenje u Savamali

U izbornoj noći 25. aprila u Hercegovačkoj ulici u beogradskoj četvrti Savamala bespravno su srušeni objekti u privatnom vlasništvu. Bageri koji nisu imali oznake ušli su u ulicu iz pravca gradilišta „Beograda na vodi“. Dok su bageri rušili, muškarci sa fantomkama zadržavali su građane, legitimisali ih i oduzimali im mobilne telefone. Građani su potražili pomoć policije koja je odbila da izađe na teren. Takav nalog policiji je stigao s vrha, utvrdio je u svom izveštaju Zaštitnik građana Saša Jankovioć. Novinari KRIK-a došli su do snimka obližnje bezbednosne kamere koji prikazuju bagere kako dolaze u Savamalu i ruše zgrade. Premijer je kao odgovorne označio čelnike grada Beograda koji su negirali su umešanost u rušenje. Do danas država nije pokazala interes da utvrdi ko je u u ovom delu grada fakički preuzeo vlast i suspendovao zakone. Istraga još nije otvorena.

Država nemoćna pred huliganima

Krajem aprila javnost je potresao snimak prebijanja vozača i člana obezbeđenja direktora Partizana Miloša Vazure. Na snimku sigurnosne kamere jasno se videlo ko su počinioci – vođa huligana Aleksandar Stanković zvani Sale Mutavi i članovi njegove gupe. Hapšenje je usledilo tek deset dana kasnije, ali Stanković nije uhapšen. Odgovarajući na pitanja novinara premijer Vučić je krajem maja izjavio da država trenutno nema dovoljno snage za borbu protiv huligana jer je za tako nešto potreban društveni konsenzus.

Ukinuta presuda Šariću

Presuda kojom je Darko Šarić osuđen na 20 godina zatvora zbog organizovanja šverca 5,8 tona kokaina iz zemalja Južne Amerike u Evropu ukinuta je u maju. Presuda je ukinuta zbog toga što nije jasno napisana i zato što je Šariću trebalo suditi po blažem zakonu, tvrdile su sudije Apelacionog suda. Sporno im je bilo i učešće sudije Vladimira Vučinića u ovom postupku koji je, kako su naveli, trebalo da bude izuzet jer je učestvovao u potvrđivanju optužnica protiv Šarićeve grupe. Neke od sudija koje su poništile Šarićevu presudu, učinile su to i u drugim poznatim slučajevima i oslobodili kontroverzne biznismene, kriminalce i huligane – Stanka Subotića, Luku Bojovića i Uroša Mišića. Suđenje je u septembru počelo ispočetka.

Subotić nezakonito oslobođen

Jun je bio bitan mesec za veliki broj sudskih postupaka u Srbiji. Vrhovni kasacioni sud utvrdio je da su sudije Apelacionog suda nezakonito odbacile dokaze protiv kontroverznog biznismena Stanka Subotića Caneta i tako ga oslobodile optužbi za šverc cigareta. Posle sedam godina suđenja Apelacioni sud je 2015. godine pravosnažno oslobodio Subotića – sudije su tvrdile da je deo optužnice zastareo, a da za deo nije bilo dokaza. Ovaj sud je, međutim, odbacio brojna dokumenta koja su dokazivala umešanost Subotića u šverc cigareta uz obrazloženje da fotokopije dokumenata ne mogu da budu dokaz na sudu. Iako je Vrhovni sud svojom presudom ustanovio da nije bilo osnova da se odbace te kopije dokumenata to, međutim, ne može da utiče na donetu presudu, a Subotiću ne može da se sudi ponovo.

Oslobođena Maja Adrovac

Istog meseca oslobođena je i Maja Adrovac, optužena za pomaganje u pokušaju ubistva biznismena Milana Beka. Adrovac je u istrazi bila označena kao direktni izvršilac, ali je protiv nje podignuta optužnica za pomaganje u zločinu – na čaurama nađenim na licu mesta pronađen je njen DNK. Adrovac je oslobođena, a sudija je rekla da ne postoje dokazi da je svesno pomogla počiniocu. Ovu presudu Apelacioni sud je ukinuo krajem decembra i naložio ponovno suđenje. Beko je na sudu tvrdio da tužilaštvo nema hrabrosti da reši slučaj pokušaja njegovog ubistva.

Osuđen Mišković

U junu je i biznismen Miroslav Mišković osuđen na pet godina zatvora jer je pomagao sinu da utaji porez. Mišković je, međutim, oslobođen za malverzacije u putarskim preduzećima što je bila osnova optužnice protiv njega. Ono što je u celom postupku neobično je činjenica da je njegov sin Marko mesec dana ranije osuđen na tri godine zatvora jer je utajio porez, a Mišković na strožu kaznu jer ga je savetovao kako da izvrši krivično delo. Sudija je rekla da je Miškoviću izrečena kazna veća od one koju je dobio njegov sin jer je on taj koji je osmislio izvršenje krivičnog dela.

Uhapšen član zemunskog klana zbog pokušaja ubistva Beka

U julu je za pokušaj ubistva biznismena Milana Beka uhapšen Aleksandar Zdravković, bivši član zemunskog klana. Zdravković je na saslušanju negirao da je pucao na Beka i izjavio da ga ne poznaje. Beko je rekao da bi Zdravković mogao biti napadač. Protiv Zdravkovića je podignuta optužnica, a sud je rešio da mu se sudi zajedno sa Majom Adrovac.

Hapšenje Zorana Jakšića u Peruu

Istog meseca u Peruu uhapšen je Zoran Jakšić jedan od glavnih ljudi kriminalne grupe „Amerika“ koja se skoro dve decenije bavi međunarodnim švercom droge i ubistvima. Jakšić je koristio 43 različita identiteta i služio se sa 10 različitih pasoša kako bi utekao policiji. On je finansirao nabavku kokaina i transportovao ga u Evropu, a prema izjavama peruanskih policajaca, imao je jake veze u Sjedinjenim Američkim Državama i Meksiku.

Suđenje Bogićeviću

U septembru je počelo suđenje Miroslavu Bogićeviću, vlasniku „Farmakoma“. Bogićević je optužen da je od državne Privredne banke Beograd uzimao kredite u vrednosti od oko 30 miliona evra koje nije vraćao. U tome su mu, prema navodima tužilaštva, pomogli zaposleni u ovoj banci koji su u periodu od godinu dana odobrili 32 kredita. Oni su takođe optuženi. Tokom suđenja optuženi i svedoci govorili su o tome da je kreditiranje Bogićevićevih firmi rađeno uz podršku države i najviših državnih funkcionera pre svega Siniše Malog i Ivice Kojića, ljudi od poverenja premijera Vučića.

Hapšenja

U akciji „Cunami“ u septembru uhapšeno je 68 osoba u više gradova u Srbiji osumnjičenih za različita krivična dela – ubistva, silovanje, nedozvoljeno držanje oružja, trgovinu ljudima i krijumčarenje narkotika. U akciji, međutim, nije uhapšen nijedan od organizatora veće kriminalne grupe, već sitni dileri. Dva dana kasnije, u zajedničkoj akciji srpske i nemačke policije uhapšeno je 30 osoba i zaplenjene su veće količine droge, od čega 303 kilograma kokaina.

Ubijen Sale Mutavi

Aleksandar Stanković zvani Sale Mutavi, vođa navijača Partizana, ubijen je sredinom oktobra nedaleko od Centralnog zatvora u Beogradu. U pucnjavi je ranjen i Milorad Đurić, zatvorski čuvar na godišnjem odmoru koji je radio kao Stankovićev telohranitelj. Stanković koji je ranije bio osuđen zbog prodaje narkotika trebalo je da bude u zatvoru, ali mu je sud čak 12 puta odložio izdržavanje kazne zbog navodne bolesti, otkrio je KRIK. Ministar policije Nebojša Stefanović je dan nakon ubistva sazvao konferenciju za novinare na kojoj je proglasio rat mafiji. Skandal u javnosti izazvalo je odavanje počasti Stankoviću kada su se igrači Partizana na terenu pojavili u majicama sa njegovim likom. Do danas nije otkriveno ko je ubio Stankovića.

Arsenal

U blizini porodične kuće premijera Aleksandra Vučića u Jajincima policija je pronašla arsenal oružja i municiju. Ministar policije Nebojša Stefanović izjavio je da je to najčešći scenario prilikom likvidacija – da se oružje ostavi na određenom mestu. Stefanović je u narednim danima govorio o tome da je policija uz pomoć baznih stanica utvrdila da su na uskom području oko premijerove kuće u  danima pre pronalaska oružja bila 97 bezbednosno interesantna lica, ali niko nije uhapšen. Slučaj je ostao nerazjašnjen.

Kraj suđenja u slučaju zemlje koju je nelegalno prisvojila porodica Mali

Sudski postupak kojim država pokušava da povrati 10 hektara zemlje koju je nezakonito prisvojila porodica gradonačelnika Beograda Siniše Malog, završen je u novembru. Postupak je šest godina bio u prekidu, a nastavljen je tek nakon što je KRIK u novembru 2015.godine objavio priču o tome da su u nezakonitom transferu zemljišta učestvovali članovi porodice Mali. Odluka suda još nije saopštena javnosti.

Belgijska presuda

Božidar Spasić, bivši šef specijalnog tima Službe državne bezbednosti, osuđen je u novembru u Belgiji na doživotnu robiju za naručivanje ubistva kosovskog političkog aktiviste Envera Hadrija u Briselu 1990. godine. Kao izvršioci ubistva osuđeni su kriminalci Andrija Drašković i Veselin Vukotić. Prema detaljima iz postupka do kojih je došao KRIK, Spasić je stupio u kontakt sa grupom beogradskih kriminalaca i poslao ih u Beligiju da izvrše ubistvo. Spasić je u svojoj knjizi napisao da stoji iza Hadrijevog ubistva tvrdeći da je Hadri bio terorista i da je ubijen kako bi se zaustavio atentat na tadašnjeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića.

Izveštaj Evropske Komisije: Napredak nedovoljan

U novembru je objavljen izveštaj Evropske komisije u vezi sa napretkom Srbije u kom se navodi da borba protiv organizovanog kriminala i korupcije još nije na zadovoljavajućem nivou. Neke od zamerki iz izveštaja su da je veliki politički uticaj na rad policije, tužilaca i sudija, zatim cenzura medija i učestale pretnje i napadi na novinare. U izveštaju se navodi da je broj pravosnažno okončanih postupaka u oblasti organizovanog kriminala i dalje mali i da su izostali konkretni rezultati u slučajevima korupcije na visokom nivou.

Nelegalna gradnja u Novom Pazaru

Sem u borbi protiv huligana, država je pokazala nemoć u još jednom slučaju – da zaustavi bespravnu gradnju u centru Novog Pazara. Nelegalna zgrada sazidana je u sklopu Fakulteta za islamske studije koji gradi islamska zajednica. Gradska vlast upozorila je da zgrada nije bezbedna, ali da ne mogu da spreče gradnju. Gradnja je počela pre desetak godina dok je na čelu ove verske zajednice bio tadašnji muftija, a danas narodni poslanik Muamer Zukorlić. On je tada izjavljivao da, pošto islamska zajednica 20 godina nije dobila nijednu dozvolu za gradnju, gradi bez dozvole, a danas tvrdi da gradnja sa njim nema nikakve veze. Premijer Vučić rekao je ne može da sruši nelegalni objekat jer bi to, navodno, izazvalo sukob između pravoslavaca i muslimana.

Počelo suđenje za ubistvo Nikole Bojovića

U decembru je održano pripremno ročište za ubistvo Nikole Bojovića, brata Luke Bojovića, ubijenog u Beogradu aprila 2013. godine. Slobodan Šaranović optužen je da je naredio likvidaciju iz osvete jer je verovao da je Luka Bojović naredio ubistvo njegovog brata Branislava, poznatog crnogorskog kriminalca likvidiranog 2009. Sud je odlučio da Slobodanu Šaranoviću i još dvojici optuženih sudi u odsustvu. Protiv Šaranovića se zbog ovog ubistva vodi istraga i u Crnoj Gori zbog čega je ova država odbila da ga izruči Srbiji.

Suđenje Kosmajcu

Krajem godine najavljen je i početak suđenja Dragoslavu Kosmajcu koga je premijer Srbije Aleksandar Vučić označio kao najvećeg narko-dilera i čije hapšenje je najavljivano mesecima. Optužbe protiv Kosmajca, međutim, nemaju veze sa narko-biznisom. On je optužen da je podstrekao rukovodioca katastra da oko 7.5 ari zemlje upiše kao njegovo vlasništvo. Iako se protiv Kosmajca vodilo nekoliko postupaka, ovo je jedini slučaj koji je stigao do suda. Optužnica za utaju poreza je odbijena jer je sud procenio da nije reč o krivičnom delu, već o prekršaju. Ročište je zakazano za februar.

Suđenje Branku Lazareviću

Već dve godine suđenje Branku Lazareviću, bivšem šefu kabineta Ivice Dačića, za odavanje službene tajne saradnicima Darka Šarića jedva da je odmaklo od početka. Iz meseca u mesec, ročišta su odlagana iz različitih razloga – štrajka advokata, izostanka optuženih i sudija, zahteva za izuzeće, ali i da bi se advokati bolje upoznali sa predmetom. Sud za ovo suđenje zakazuje po jedan dan mesečno, pa su se tako tokom 2016. optuženi svega osam puta pojavili na suđenju. Lazarević je u martu trebalo da iznese odbranu, međutim, odlučio je da sačeka odluku suda o tome koje će dokaze protiv njega prihvatiti. Glavni dokazi u postupku su snimci prisluškivanih razgovora, među kojima su i oni između tadašnjeg ministra policije Dačića i Šarićevih saradnika.

Rebić direktor policije

U decembru je policija dobila direktora – Vladimira Rebića, koji je do tada godinu dana bio vršilac dužnosti direktora policije. Rebić je bio na čelu policije kada su srušeni privatni objekti u Savamali, a policija odbila da izađe na teren i zaštiti građane uz objašnjenje da je takav nalog stigao sa vrha. Da je policija tada prekršila zakon utvrdio je i Zaštinik građana Saša Janković koji je nakon ovog događaja izvršio kontrolu njihovog rada. Ministarstvo unutrašnjih poslova do danas nije izvršilo preporuke Zaštitnika i istražilo ko je odgovoran za to što policija nije reagovala. Umesto toga, novi direktor policije izjavio je da je bilo propusta u operativnom delu, pokušavajući da odgovornost prebaci na operatere koji su te noći primili pozive građana iz Savamale.

Hapšenja saobraćajaca

Nekoliko dana pred kraj godine u Čačku je uhapšeno 30 saobraćajnih policajaca zbog sumnje da su primali mito. Ministar  Nebojša Stefanović izjavio je da policija hapšenjem želi da pošalje poruku da niko nije nedodirljiv ako se ogreši o zakon. Bivši načelnik saobraćajne policije iz Čačka Dragoslav Krdžić uputio je otvoreno pismu ministru u kom je naveo da je praćenje rada saobraćajaca okončano još u maju, pa se postavlja pitanja zašto se sa hapšenjem čekalo sedam meseci. Krdžić je rekao da je hapšenje trebalo obaviti kako zakon nalaže, a ne spektakularno uz „koreografiju“ pod punom opremom opkoljavati policijsku stanicu.

Obustavljena istraga protiv Dinkića

Pred kraj meseca Tužilaštvo za organizovani kriminal saopštilo je da je posle dve godine obustavilo istragu protiv Mlađana Dinkića koji se sumnjičio da je kao guverner Narodne banke zloupotrebio položaj pri sklapanju sporazuma sa 13 banaka kojima je na tri godine dao na korišćenje imovinu tadašnje Savezne Republike Jugoslavije bez naknade.

Povratak Karića

Viši sud u Beogradu obustavio je u februaru postupak protiv Bogoljuba Karića kome se stavljalo na teret da je od 1998. do 2005. izvlačio novac iz telekomunikacione kompanije „Mobtel“ i prebacivao ga račune drugih firmi u svom vlasništvu. Optužnica protiv njega podignuta je 2010, a tri godine kasnije vraćena je tužilaštvu na dopunu istrage. Sve do 2016. sud optužnicu nije ni potvrdio ni odbacio da bi konačno u februaru postupak zastareo. Javnost je za ovaj događaj saznala tek u septembru. Predsednik Tomislav Nikolić priznao je da se u Rusiji sretao sa Karićem i da je, što se njega tiče, Karić politički progonjen. Protiv Karića vodio se još jedan postupak zbog sumnje da je devedesetih godina nezakonito zaradio oko 22 miliona dolara. I ovaj postupak je okončan nekoliko dana pred Novu godinu. Nakon što je Tužilaštvo prekinulo desetogodišnju istragu, Karić se vratio u Srbiju i proslavio udaju ćerke.

Baza imovine premijera i ministara

KRIK je u decembru objavio bazu imovine članova vlade – premijera i aktuelnih ministara. Otkriveno je koliko su bogati predstavnici vlasti i članovi njihovih užih porodica, šta sve od nekretnina poseduju, poslove kojima su se bavili i sa kim su sarađivali, ali i da li su krivično gonjeni ili počinili prekršaje. U narednih nekoliko meseci, KRIK će istražiti i druge političare i funkcionere.

Pročitajte koji su događaji obeležili 2015. godinu.

Podržite KRIK da nastavi da istražuje kriminal i korupciju i u narednoj godini. Kako da nam pomognete, pročitajte na sledećem linku. Hvala!

Comments are closed.