„Otvoreni Luksemburg“: Tajne poreskog raja u središtu Evrope

„Otvoreni Luksemburg“: Tajne poreskog raja u središtu Evrope

Foto: OCCRP

Godinama su se iza kompanija u Luksemburgu skrivali svetski milijarderi, političari, firme povezane sa kriminalom i ruskim podzemljem, otkriva međunarodno novinarsko istraživanje „OpenLux“ („Otvoreni Luksemburg“). Istraživanje je nastalo zahvaljujući francuskom listu „Mond“ i novinarskoj mreži OCCRP koji su prikupili milione dokumenata sa podacima o stvarnim vlasnicima ovih kompanija i podelili ih sa novinarima širom sveta. Novinari KRIK-a su učestvovali u ovom projektu i bavili se istraživanjem zanimljivih poslova koje su moćnici iz Srbije sklapali preko Luksemburga.

Priredila: Vesna Radojević

Luksemburg je jedna od najmanjih država na svetu, sa nešto više od 600 hiljada stanovnika, ali je u njoj je registrovano više od 120 hiljada kompanija. Gotovo 90 odsto njih kontrolišu stranci. Između ostalih, više od 100 milijardera sa Forbsove liste poseduju firme u ovoj zemlji. 

Zbog netransparentnosti i labavih zakonskih propisa, mnogi stručnjaci Luksemburg opisuju „kao ofšor čvorište u srcu Evrope“  ̵̶  jer omogućava skriveno vlasništvo i ima niske stope oporezivanja. 

Luksemburg je 2019. godine, u skladu sa direktivom Evropske unije o sprečavanju pranja novca, prisilio kompanije da otkriju svoje stvarne vlasnike.

Iako je to bila važna novina, poslovni registar Luksemburga, međutim, nije omogućio pretragu po imenima ljudi koji su upisani kao stvarni vlasnici firmi.

Šta je stvarni vlasnik kompanije?
Pojam „stvarni vlasnik“ (na engelskom: ultimate beneficial owner – UBO) označava osobu čija je kompanija, iako ta osoba u zvaničnim dokumentima ne mora da bude označena kao vlasnik preduzeća. Prepoznavanje stvarnog vlasnika postalo je okosnica u borbi protiv finansijskog kriminala. Mnoge države, uključujući i Luksemburg, odlučile su da pod stvarnim vlasnikom smatraju svakog ko ima najmanje 25 odsto vlasništva firme.

Francuski list „Mond“ zato je došao u posed miliona javnih dokumenata koji su otkrili sve kompanije registrovane u Luksemburgu i njihove stvarne vlasnike. Nije u pitanju curenje podataka, već je „Mond“ došao do njih koristeći kompjuterske programe koji su ih sa sajta poslovnog registra „skinuli“.

Novinarska mreža je OCCRP je dokumenta učinila pretraživim i napravila posebnu bazu u kojoj su novinari mogli da pretražuju vlasnike kompanija po njihovim imenima. 

Imena koja su pronašli bila su upadljiva. Među milijarderima, pevačima, glumcima i sportskim zvezdama, našli su se i trgovci oružjem, lideri kriminalnih organizacija i prijatelji i članovi porodica istaknutih političkih ličnosti iz celog sveta.

Tako su se kao vlasnici firmi našli sportisti Tajger Vuds i Kristijano Ronaldo, pop pevačica Šakira, glumci Anđelina Džoli i Bred Pit, ali i kralj Bahreina. Hiljade multinacionalnih kompanija, poput Amazona, Fajzera, Keringa, takođe su imale ogranke u Luksemburgu. 

Novinari su, međutim, otkrili i da se u ovoj zemlji čuva mnogo prljavog novca. Pronašli su, između ostalog, kompanije povezane sa italijanskom mafijom Ndrangeta ali i sa ruskim kriminalcima. 

Zbog tajnosti, ali i manjih poreza na vlasništvo nad nekretninama, brojni svetski oligarsi koristili su luksemburške firme da bi kupovali vredne nekretnine. 

Tako je kontroverzni indonežanski milijarder Sukanto Tanoto, preko firme u ovoj državi, tajno kupio istorijsko zdanje u Minhenu u Nemačkoj za gotovo 350 miliona evra. 

„Otvoreni Luksemburg“ otkriva i da porodica Olega Tonija, šefa ruskog železničkog sistema, kontroliše pravo malo carstvo preko luksemburških kompanija  ̵̶  poseduju, između ostalog, dvorac blizu Pariza, vilu na francuskoj rivijeri, dve kuće i nekoliko stanova u Španiji, kao i zemlju u Nemačkoj. 

Mohamed Najib Mikati, bivši libanski premijer, i jedan od nekoliko milijardera u toj zemlji, vlasnik je nekoliko firmi čija je jedina svrha držanje nekretnina u Francuskoj.

KRIK je bio među 16 partnera „Monda“ koji su pretraživali prikupljene podatke. 

U istraživanju su učestovavali između ostalih i „IrpiMedia“ iz Italije, „IStories“ iz Rusije, „Zidojče Cajtung“ iz Nemačke, „Bivol“ iz Bugarske, „Investigace“ iz Češke, „Vox“ iz Luksemburga.  

Prvu priču iz ovog projekta objavljujemo sutra.

Comments are closed.