Otkrića do kojih je KRIK došao uz pomoć poverenika Šabića

Otkrića do kojih je KRIK došao uz pomoć poverenika Šabića

Rodoljub Šabić (foto: KRIK)

Poslednjeg radnog dana Poverenika za informacije od javnog značaja Rodoljuba Šabića, bez koga javnost verovatno ne bi znala detalje priče o „tetki iz Kanade“, bespravnom rušenju u beogradskom kvartu Savamala ili informacije o imovini i poslovima srpskih političara, KRIK podseća na neke od priča koje su nastale uz njegovu pomoć.  

Piše: Jelena Radivojević

Državni organi konstantno pokušavaju da od novinara sakriju dokumenta i informacije koji su od interesa za javnost, poput onih koji ukazuju na potencijalnu korupciju, sukobe interesa i zloupotrebe, pokazuju kako i na šta se troši novac poreskih obveznika, otkrivaju skrivene poslove i dogovore predstavnika vlasti.

Neke od informacija, međutim, postale su poznate građanima zahvaljujući reakciji Poverenika za informacije od javnog značaja.

Kancelarija poverenika na čelu sa Rodoljubom Šabićem godinama je pomagala novinarima KRIK-a da dođu do dokumenata koje su predstavnici vlasti želeli da sakriju, rešavajući njihove žalbe po zahtevima za slobodan pristup informacijama od javnog značaja.

Šabiću sutra ističe mandat, a novinari KRIK-a podsećaju na neka od naših najvećih otkrića koja se zasnivaju na dokumentaciji za koju se Poverenik izborio u ime KRIK-a.

„Tetka iz Kanade“

Jedno od istraživanja koje je obeležilo prethodnu, ali i ovu godinu, je priča o tome kako je ministar odbrane Aleksandar Vulin pokušao da opravda poreklo novca kojim su on i supruga kupili stan. Dokumentaciju na kojoj se zasniva priča o „tetki iz Kanade“ novinari KRIK-a pribavili su nakon intervencije Poverenika Rodoljuba Šabića.

Dokumenta je prikrivala Agencija za borbu protiv korupcije, ali je nakon intervencije Poverenika novinarima KRIK-a dostavila papire, odnosno izveštaj o kontroli imovine Aleksandra Vulina.

U izveštaju Agencije navedeno je da postoje sumnje u način na koji je Vulin platio stan – prvo je rekao da je 200.000 evra koliko je koštao stan obezbedio prodajom druge nekretnine, ali je Agencija utvrdila da tim novcem ne bi mogao da plati ni prvu ratu novog stana, pa je ministar promenio priču. U novoj verziji njegovog obrazloženja stajalo je da mu je novac za stan pozajmila ženina tetka iz Kanade, što je za Agenciju bilo neuverljivo obrazloženje. Oni su izveštaj dostavili Tužilaštvu za organizovani kriminal.

Slučaj ministra Vulina proveravala su tri tužilaštva – Tužilaštvo za organizovani kriminal, Više i Prvo osnovno tužilaštvo – ali je svako obustavilo postupak smatrajući da nije učinjeno krivično delo.

Savamala

Institucije su se grčevito borile da od javnosti sakriju što više datalja u vezi sa nelegalnim rušenjem u beogradskoj četvrti Savamala koje se dogodilo u aprilu 2016. godine. Upornošću novinara i osoba zaposlenih u kancelariji Poverenika, međutim, do nekih informacija se ipak stiglo.

Rodoljub Šabić je više puta javno istupao govoreći o bitnosti rasvetljavanja ovog slučaja i insistirao da građani treba da budu upoznati sa svim detaljima istrage.

U oktobru prošle godine novinari KRIK-a su nakon žalbe Povereniku dobili izveštaj policije o ovom slučaju. Izveštaj je pokazao da policija više od godinu dana nije uspela da otkrije ko je rušio privatne objekte u Savamali, kao ni kojoj firmi pripadaju bageri koji su rušili.

Neki detalji izveštaja, ipak, ukazivali su da su rušitelji te noći imali podršku beogradskih javnih preduzeća i da je sve bilo organizovano. U dokumentu se navode detalji koji pokazuju kakvu ulogu su, svojim postupanjem ili nepostupanjem, u rušenju imali Parking servis, Elektrodistribucija, gradska uprava, ali i policija.

Početkom ove godine, takođe nakon intervencije Poverenika, novinari KRIK-a došli su do dokumenta koji je otkrio ime jedinog osumnjičenog u ovom slučaju – Gorana Stamenkovića, šefa smene dežurne službe beogradske policije. On je jedina osoba koju je tužilaštvo imenovalo sumnjajući da je prekršio zakon jer nije savesno radio – policija se u noći rušenja u Savamali nije odazivala na pozive građana da izađe na teren.

Stamenković je kasnije sa tužilaštvom potpisao sporazum o priznanju krivice i osuđen je na pet meseci uslovne kazne.

Pogledajte intervju Rodoljuba Šabića za KRIK.

Baza imovine političara

Istražujući imovinu i poslove političara novinari KRIK-a poslali su stotine zahteva za pristup informacijama od javnog značaja, a nakon što na deo njih nije odgovoreno, usledile su žalbe Povereniku.

Mnoge priče o sumnjivim poslovima i hiljadama kvadrata koje poseduju političari u Srbiji otkrivene su tek nakon što je Poverenik naložio institucijama da dostave dokumentaciju novinarima.

Radni staž Aleksandra Vučića

Neka dokumenta i informacije ostala su skrivena i uz svo zalaganje Poverenika. Takav je slučaj sa radnim stažom predsednika Srbije Aleksandra Vučića i njegovog prethodnika Tomislava Nikolića.

Novinari su od PIO fonda tražili ove informacije još 2014. godine, ali ih nikada nisu dobili. PIO fond se oglušio o naloge Poverenika da to učini, uprkos tome što je i novčano kažnjen. Nakon iscrpljenih svih zakonskih mogućnosti, Poverenik je naložio Vladi Srbije da urgira da ova dokumenta budu dostavljena još u julu 2016. godine, ali Vlada nikada nije odgovorila na pitanja novinara KRIK-a šta se dešava sa tim slučajem.

Redakcija KRIK-a poziva čitaoce da individualnim donacijama pomognu dalje istraživanje kriminala i korupcije, kao i borbu novinara sa pritiscima. Svaka donacija je važna!

 

Comments are closed.